STUDENTI UPISANI NA SVEUČILIŠNI SPECIJALISTIČKI STUDIJ
U AK. G. 2022./2023.

U akademskoj godini 2022./2023. na sveučilišni specijalistički studij bilo je upisano 2 199 studenata.

Od ukupnog broja studenata, na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 79,5%, na Sveučilištu u Osijeku 8,5%, na Sveučilištu u Rijeci 6,9%, na Sveučilištu u Splitu 2,5%, na Libertas međunarodnom sveučilištu 1,8%, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,5%, a na Sveučilištu u Puli 0,3%.

Među upisanim studentima sveučilišnoga specijalističkog studija više žena

Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1 489 (67,7%). Promatrajući prema pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Osijeku (73,4%), na Libertas međunarodnom sveučilištu (71,8%), slijede Sveučilište u Splitu (69,6%), Sveučilište u Zagrebu (69,1%), Sveučilište u Rijeci (49,0%) i Sveučilište u Puli (33,3%), dok na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo nijedne upisane studentice.

Područje društvenih znanosti najzastupljenije područje sveučilišnoga specijalističkog studija

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje društvenih znanosti (44,0%) te područje biomedicine i zdravstva (38,0%). Slabije su zastupljeni područje tehničkih znanosti (9,6%), interdisciplinarno područje znanosti (5,0%), područje biotehničkih znanosti (1,3%), umjetničko područje (1,2%), područje prirodnih znanosti (0,8%) i područje humanističkih znanosti (0,1%).

Najviše studenata sveučilišnoga specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini 30 – 34 godine (27,2%), a najmanje u skupini do 24 godine (1,0%). U skupini 25 – 29 godina bilo je 24,1% studenata, u skupini 35 – 39 godina njih 18,4%, u skupini 40 – 44 godine 15,0%, u skupini 45 – 49 godina 8,4%, u skupini 50 – 54 godine 4,0%, a u skupini 55 i više godina bilo je 1,9% studenata.

Prema prebivalištu, 97,2% studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,8% izvan nje. Prema državljanstvu, od ukupnog broja studenata, 97,6% bili su državljani Republike Hrvatske, a 2,4% imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana, 94,4% prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 5,6% izvan nje.

Studenti sveučilišnoga specijalističkog studija najviše zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,4%, a nezaposlenih 1,6%. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (43,7%), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (16,6%), u području obrazovanja (10,0%) te u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (9,2%). Nešto ih je manje bilo zaposleno u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (5,2%), u području prerađivačke industrije (2,5%), u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla (3,5%), u području djelatnosti informacija i komunikacija (1,8%), a u svim ostalim područjima djelatnosti bilo ih je 7,5%.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Poslodavac je platio studij za 48,6% studenata, 47,8% studenata osobno je platilo studij, za 2,8% studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 0,8% način plaćanja studija bio je u kategoriji Ostalo.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima upisanima na sveučilišni specijalistički studij. Prikupljaju se upitnikom Prijavni list za studente upisane na sveučilišni specijalistički studij (obrazac ŠV-30), koji ispunjavaju studenti pri upisu na svaku godinu sveučilišnoga specijalističkog studija.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti upisani na sveučilišni specijalistički studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u ak. g. 2022./2023.

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Podaci se odnose na studente koji su upisali sveučilišni specijalistički studij u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Poslijediplomski studijski programi klasificiraju se prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Visoko učilište jest svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište, fakulteti, umjetničke akademije i veleučilišta. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili na svojim fakultetima, umjetničkim akademijama i odjelima.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije, razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti te može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni specijalistički studij može organizirati sveučilište u trajanju od jedne do dvije godine i njime se stječe akademski naziv sveučilišnog specijalista uz naznaku struke (univ. spec.).

Poslijediplomski studij može se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima (interdisciplinarni studij).

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Danijela Kurjaković i Josipa Jurić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr