IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE, REPUBLIKA HRVATSKA, LISTOPAD 2021. (ESA 2010)

Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (listopadsko Izvješće) za razdoblje od 2017. do 2020. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim mrežnim stranicama.

U 2020. deficit konsolidirane opće države iznosio je -27 851 milijun kuna, odnosno 7,4% BDP-a, dok je u 2019. suficit iznosio 1 202 milijuna kuna ili 0,3% BDP-a. U 2018. suficit je iznosio 864 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a, dok je u 2017. suficit bio jednak 2 804 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2020. iznosio je 330 229 milijuna kuna ili 87,3% BDP-a, dok je u 2019. iznosio 293 210 milijuna kuna, odnosno 71,1% BDP-a. U 2018. dug je iznosio 286 584 milijuna kuna, odnosno 73,3% BDP-a, dok je u 2017. iznosio 285 425 milijuna kuna, odnosno 76,7% BDP-a.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2020. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od -21 982 milijuna kuna ili 5,8% BDP-a, što je pogoršanje u odnosu na prethodnu godinu za 22 032 milijuna kuna. Razlog tako visoka manjka proizlazi iz pada cjelokupne gospodarske aktivnosti zbog pandemije bolesti COVID-19, koja je ponajprije imala znatan utjecaj na pad poreznih prihoda i socijalnih doprinosa. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske poduzela je dalekosežne mjere na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost te radi financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana.

U 2020. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 70 704 milijuna kuna, što je pad od 13,0% u odnosu na 2019., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 24 719 milijuna kuna, što je za 7,4% manje nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2020. iznosili su 45 069 milijuna kuna, što je za 4,8% manje nego u 2019.

Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e na način da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC).

Osim utjecaja proračunskog salda, najveći utjecaj na generiranje deficita u 2020. u odnosu na prethodne godine imao je znatno lošiji  financijski rezultat izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća u odnosu na 2019. Utjecaj na generiranje deficita imalo je i povećanje ostalih rashodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju isplaćene subvencije, socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi te naknade zaposlenima.

Nadalje, ostvaren je porast investicija, koje su u 2020. iznosile 21 301 milijun kuna, što je za 19,3% više nego u 2019. Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2020. iznosili su 942 milijuna kuna, što je utjecalo na povećanje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2020. kamatni rashodi iznosili su 7 404 milijuna kuna, što je za 17,5% manje nego u 2019., kada su iznosili 8 972 milijuna kuna.

U usporedbi s Travanjskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2017. do 2020. revidiran je te je u 2017. suficit bio veći za 8 milijuna kuna, u 2018. suficit je bio veći za 2 milijuna kuna, u 2019. suficit je bio veći za 3 milijuna kuna, dok je u 2020. deficit bio veći za 352 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz ažuriranja izvora podataka, promjena sektorske klasifikacije i ostalih manjih metodoloških izmjena.

Nadalje, u obuhvat opće države nakon Travanjske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su pojedina javna poduzeća koja obavljaju pomoćne funkcije države.

U 2020. primarni deficit opće države iznosio je -20 447 milijuna kuna ili 5,4% BDP-a, što je za 30 621 milijun kuna manje nego u 2019.

Stanje duga opće države poraslo je u cijeloj seriji, u odnosu na podatke objavljene u posljednjem Izvješću o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2021., zbog uključivanja instrumenta gotovina i depoziti u dug države na kojem se nalaze stanja neraspoređenog dijela doprinosa iz drugoga mirovinskog stupa koji se drže na privremenom računu državnog proračuna. Nadalje, dug je revidiran u 2020. i zbog daljnjeg usklađivanja obuhvata duga s kriterijima za preuzimanje duga ESA-e 2010. Tako je razina konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2020. iznosila 330,2 milijarde kuna i bila je za 37 milijardi kuna ili 12,6% veća u odnosu na stanje duga s kraja 2019. Od toga se 33 milijarde kuna odnose na neto zaduživanje, a ostatak se odnosi na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro.

Nedavno revidirana serija godišnjeg BDP-a, u odnosu na posljednje objavljivanje iz travnja 2021., ostvarila je malo veći rast od rasta revidirane serije duga opće države, pa je došlo do pada udjela maastrichtškog duga u BDP-u u cijeloj seriji, u odnosu na podatke iz travanjske notifikacije, ali nije došlo do promjene trenda. Tako je i nadalje vidljivo smanjivanje udjela maastrichtškog duga u BDP-u nakon 2013., a u 2020. taj je udio porastao zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Tako je udio duga opće države u BDP-u u 2020. porastao za 16,2 postotnih bodova u odnosu na 2019. te je iznosio 87,3%, što je s jedne strane prouzročeno većom potrebom za zaduživanjem države, a s druge strane padom BDP-a zbog smanjene aktivnosti gospodarstva.

Ovdje možete preuzeti EDP tablice iz ovog Priopćenja u Excel-formatu.

Ovdje možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države u Excel-formatu.

Ovdje možete preuzeti tablicu detaljne razrade poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti poreza ili socijalnih doprinosa.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Osnovni pojmovi i definicije

Sektor opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.

Sektor opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311), lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom ih financira središnja vlast. Središnja država u ovome fiskalnom izvješću obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezinih pravnih slijednika) HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒ Zagreb, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskim operatorom tržišta energije i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti koji su reklasificirani u sektor države (središnje države).

Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Proračunski manjak (višak) znači neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (EDP B.9) sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, kako je definirano u ESA-i 2010.

Prema novoj metodologiji ESA-e 2010 nema više prilagodbi za tretman tijekova kamata iz swap ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su EDP B.9 i B.9 prema metodologiji ESA-e 2010 jednaki.

Dug opće države predstavlja bruto nominalnu vrijednost duga na kraju godine. Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3) te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA-i 2010.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Valentina Hudiluk, Milan Milković i Maja Bačelić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148