Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 29. veljače 2024.
PSZ-2024-3-1
ISSN 1334-0557

SOCIJALNA ZAŠTITA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2022.
(METODOLOGIJA ESSPROS)

Udio socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske u 2022. iznosio je 20,8%, što je smanjenje od 1,6 postotnih bodova u odnosu na 2021. Bruto domaći proizvod u tekućim cijenama porastao1) je za oko 72,2 milijarde kuna, dok su ukupni izdaci socijalne zaštite porasli za oko 7,9 milijardi kuna.

U primicima prevladavaju socijalni doprinosi (59,5% svih primitaka socijalne zaštite u 2022.). Slijedi financiranje od strane opće države (36,7%).

Naknade socijalne zaštite činile su 98,3% ukupnih izdataka socijalne zaštite u 2022. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju novčane naknade (61,5%). Prema obilježjima, osobito prevladavaju naknade socijalne zaštite (novčane i nenovčane) koje se ne temelje na provjeri materijalnog stanja (95,2%).

Uspoređujući podatke prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udio naknada socijalne zaštite utrošen je u funkciju Bolest/zdravstvena skrb (36,9% svih naknada socijalne zaštite), a slijedi funkcija Starost (33,9%). Najmanje sredstava utrošeno je u funkciju Stanovanje (0,0%).

Uspoređujući podatke o udjelu troškova za socijalnu zaštitu u nacionalnome bruto domaćem proizvodu s državama članicama Europske unije, Republika Hrvatska zaostajala je u 2021. za prosjekom EU-27 za 7,5 postotnih bodova. Promatrajući prema udjelima funkcija socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu u 2021., funkcija Starost zaostaje za prosjekom EU-27 za 3,9 postotnih bodova, funkcija Nezaposlenost za 1,1 postotni bod, funkcija Bolest/zdravstvena skrb za 0,6 postotnih bodova, funkcija Stanovanje i Obitelj/djeca za po 0,4 postotna boda te funkcija Socijalna isključenost za 0,3 postotna boda, dok je funkcija Preživjeli uzdržavani članovi iznad prosjeka EU-27 za 0,1 postotni bod, a funkcija Invaliditet na istoj je razini.

Uspoređujući podatke o izdacima za socijalnu zaštitu po stanovniku s državama članicama Europske unije u 2021., izraženima u standardu kupovne moći (SKM-u), Republika Hrvatska zaostajala je za prosjekom EU-27 za 50%. Prema tom pokazatelju, sve su funkcije socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj bile ispod prosjeka Europske unije, a promatrajući po apsolutnim iznosima, najviše je zaostajala funkcija Starost.

 

1) Podaci o bruto domaćem proizvodu koji se upotrebljavaju u ovom Priopćenju preuzeti su sa službenih mrežnih stranica Državnog zavoda za statistiku.

1. UKUPNI IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE TE IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I ESSPROS-ovim PROGRAMIMA

mil. kuna

   2020. 2021. 2022.
Ukupni izdaci socijalne zaštite 91 517,11) 98 558,21) 106 498,1
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama 89 924,81) 96 899,91) 104 710,4
Bolest/zdravstvena skrb 29 572,21) 34 698,61) 38 667,7
Invaliditet 8 571,5 8 631,3 9 126,7
Starost 31 344,31) 32 903,41) 35 516,3
Preživjeli uzdržavani članovi 7 194,7 7 369,8 7 871,0
Obitelj/djeca 8 292,91) 8 766,61) 9 531,3
Nezaposlenost 3 706,11) 2 684,61) 1 955,2
Stanovanje2)  18,9  18,9  17,7
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 1 224,31) 1 826,71) 2 024,6
Administrativni troškovi 1 451,4 1 523,9 1 647,8
Ostali izdaci  141,0 134,41)  139,9
Prema ESSPROS-ovim programima      
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema ESSPROS-ovim programima 89 924,81) 96 899,91) 104 710,4
Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti 2 734,1 1 747,6 1 216,0
Mirovinsko osiguranje, I. stup 42 150,3 43 544,8 46 916,7
Mirovinsko osiguranje, II. stup  121,8  165,0  196,4
Osnovno zdravstveno osiguranje 25 949,61) 30 342,11) 33 349,8
Dopunsko zdravstveno osiguranje  1 580,9 1 704,8 1 864,7
Zdravstvena zaštita na radu  270,7  285,8  290,8
Socijalna zaštita poslodavaca2) 4 592,6 5 245,7 6 031,4
Socijalna skrb 3 352,3 3 619,4 4 191,1
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja  57,9  57,8  53,6
Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva  29,2  27,0  26,0
Obiteljske naknade 3 046,8 3 099,0 3 291,6
Socijalna zaštita u gradu Zagrebu 1 658,7 1 784,9 1 829,0
Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji  740,7  777,4  734,9
Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji  23,8  25,6  39,0
Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji  46,7  41,8  36,8
Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini2) 2 567,6 2 779,0 3 015,2
Socijalna zaštita neprofitnih ustanova2)  971,6 1 431,01) 1 232,7
Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katasrofa  29,5  221,3  394,6

1) Revidirani podaci
2) Podaci se temelje na procjeni.

Mirovinsko osiguranje, I. stup

Na porast ukupnih izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. najviše je utjecao porast izdataka u funkciji Starost zbog porasta starosnih mirovina, jednokratnoga novčanog primanja i prijevremenih starosnih mirovina. Porast je također ostvaren u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi zbog porasta obiteljskih mirovina i jednokratnoga novčanog primanja i u funkciji Invaliditet zbog porasta jednokratnoga novčanog primanja.

Osnovno zdravstveno osiguranje

Glavni razlog porasta izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. jest porast izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb za bolničku zdravstvenu skrb, izvanbolničku zdravstvenu skrb i kod izdataka za lijekove. Porast je također ostvaren u funkciji Obitelj/djeca kod izdataka za naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta.

Socijalna zaštita poslodavaca

Na porast ukupnih izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. najviše je utjecao porast izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb. U 2022. u odnosu na 2021. porastao je broj dana provedenih na privremenoj nesposobnosti za rad koje tereti poslodavca (do 42 dana bolovanja), što je glavni razlog povećanja izdataka za naknadu plaće za vrijeme bolovanja. Porast je također ostvaren u funkciji Obitelj/djeca kod izdataka za druge jednokratne novčane naknade.

Socijalna skrb

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. jest povećanje izdataka u funkciji Invaliditet koji se odnose na naknadu za osobnu invalidninu i uslugu smještaja. Porast je ostvaren i u funkciji Socijalna isključenost zbog porasta naknade za ugroženoga kupca energenata i jednokratne novčane naknade.

Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na financiranje predškolskih ustanova.

Obiteljske naknade

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na naknadu plaće za vrijeme roditeljskog dopusta i druge rodiljne i roditeljske potpore.

Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. jest povećanje izdataka u funkciji Socijalna isključenost koji se odnose na druge nenovčane naknade i smještaj.

Dopunsko zdravstveno osiguranje (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2022. u odnosu na 2021. jest povećanje izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb koji se odnose na bolničku i primarnu zdravstvenu zaštitu.

2. UDIO POJEDINE FUNKCIJE U UKUPNIM NAKNADAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

%

  2020.1) 2021.1) 2022. EU-27, 2021.2)
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 100,0 100,0 100,0 100,0
Bolest/zdravstvena skrb 32,9 35,8 36,9 29,7
Invaliditet 9,5 8,9 8,7 6,9
Starost 34,9 34,0 33,9 39,8
Preživjeli uzdržavani članovi 8,0 7,6 7,5 5,6
Obitelj/djeca 9,2 9,0 9,1 8,3
Nezaposlenost 4,1 2,8 1,9 5,9
Stanovanje 0,0 0,0 0,0 1,3
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 1,4 1,9 1,9 2,6

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 13. veljače 2024. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, u međuvremenu je revidiran (revidirani podatak koristi se u ovom Priopćenju) te će se ažurirati u skladu s redovitom procedurom Eurostata.

G-1. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

3. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

%

   2020.1) 2021.1) 2022. EU-27, 2021.2)
Ukupni izdaci socijalne zaštite 24,0 22,4 20,8 29,9
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite prema funkcijama 23,6 22,0 20,4 28,7
Bolest/zdravstvena skrb 7,8 7,9 7,5 8,5
Invaliditet 2,2 2,0 1,8 2,0
Starost 8,2 7,5 6,9 11,4
Preživjeli uzdržavani članovi 1,9 1,7 1,5 1,6
Obitelj/djeca 2,2 2,0 1,9 2,4
Nezaposlenost 1,0 0,6 0,4 1,7
Stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,4
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,3 0,4 0,4 0,7

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 13. veljače 2024. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, u međuvremenu je revidiran (revidirani podatak koristi se u ovom Priopćenju) te će se ažurirati u skladu s redovitom procedurom Eurostata.

G-2. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

4. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU KAO UDIO U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2021.1)

%

   Udio izdataka za socijalnu zaštitu u BDP-u
Hrvatska 22,4
EU-27 29,9
Irska 13,6
Rumunjska 16,6
Estonija 17,4
Mađarska 17,8
Malta 17,9
Litva 18,5
Bugarska 18,9
Letonija 19,3
Slovačka 19,4
Češka 21,9
Luksemburg 21,9
Cipar 22,3
Poljska 22,9
Slovenija 25,1
Portugal 26,8
Grčka 27,1
Švedska 27,8
Španjolska 28,1
Belgija 30,0
Danska 30,7
Nizozemska 30,8
Finska 31,2
Italija 31,8
Njemačka 31,9
Austrija 33,0
Francuska 35,8

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 13. veljače 2024. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, u međuvremenu je revidiran (revidirani podatak koristi se u ovom Priopćenju) te će se ažurirati u skladu s redovitom procedurom Eurostata.

G-3. UDIO IZDATAKA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2021.

5. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2021.1)

tis. SKM

   Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku (SKM) SKM po stanovniku (EU-27 = 100)
Hrvatska 4,9 50
EU-27 9,8 100
Bugarska 3,8 38
Rumunjska 4,3 44
Slovačka 4,3 44
Letonija 4,5 46
Mađarska 4,5 46
Estonija 4,9 50
Litva 5,5 56
Grčka 5,5 56
Malta 5,9 60
Poljska 6,2 63
Portugal 6,4 65
Cipar 6,6 67
Češka 6,9 70
Slovenija 7,1 72
Španjolska 7,3 75
Irska 8,0 82
Italija 9,6 98
Švedska 10,4 106
Finska 10,9 111
Belgija 11,4 117
Francuska 12,2 125
Danska 12,5 127
Nizozemska 12,7 129
Austrija 12,7 129
Njemačka 12,8 130
Luksemburg 16,2 165

1) Podaci su preuzeti sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 13. veljače 2024.

G-4. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2021.

6. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU U EU-27 I REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), U 2021.1)

tis. SKM

     Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u Republici Hrvatskoj (SKM) Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u EU-27 (SKM)
Ukupni izdaci socijalne zaštite 4,9 9,8
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 4,8 9,4
Bolest/zdravstvena skrb 1,7 2,8
Invaliditet 0,4 0,6
Starost 1,7 3,7
Preživjeli uzdržavani članovi 0,4 0,5
Obitelj/djeca 0,4 0,8
Nezaposlenost 0,1 0,6
Stanovanje 0,0 0,1
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,1 0,2

1) Podaci su preuzeti sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 13. veljače 2024.

G-5. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, EU-27 I REPUBLIKE HRVATSKE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), U 2021.

7. UKUPAN BROJ KORISNIKA MIROVINA PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I SPOLU
   2020. 2021. 2022.
ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene
Ukupan broj korisnika mirovina 1 241 085 571 746 669 339 1 232 601 567 299 665 302 1 227 671 565 571 662 100
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Invaliditet 116 612 99 414 17 198 107 368 92 024 15 344 99 291 85 700 13 591
Korisnici invalidskih mirovina1) 116 612 99 414 17 198 107 368 92 024 15 344 99 291 85 700 13 591
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Starost 890 856 455 859 434 997 893 813 458 798 435 015 899 504 463 496 436 008
Korisnici starosnih mirovina2) 687 311 355 403 331 908 687 832 358 125 329 707 691 786 363 091 328 695
Korisnici prijevremenih starosnih mirovina 203 545 100 456 103 089 205 981 100 673 105 308 207 718 100 405 107 313
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi 233 277 16 266 217 011 231 059 16 257 214 802 228 497 16 143 212 354
Korisnici obiteljskih mirovina 233 277 16 266 217 011 231 059 16 257 214 802 228 497 16 143 212 354
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Nezaposlenost 340 207 133 361 220 141 379 232 147
Korisnici prijevremenih mirovina zbog stečaja poslodavca 340 207 133 361 220 141 379 232 147

1) Obuhvaća korisnike invalidskih mirovina do zakonske dobi umirovljenja (65 godina za muškarce, a za žene 60 godina, bez obzira na prijelazno razdoblje). Korisnici mirovina iznad zakonske dobi umirovljenja prikazani su, u skladu s metodologijom ESSPROS, u stavci korisnika starosnih mirovina.
2) Ovdje su uključeni i korisnici invalidskih mirovina iznad zakonske dobi umirovljenja (65 godina za muškarce, a za žene 60 godina, bez obzira na prijelazno razdoblje).

G-6. KORISNICI MIROVINA PREMA VRSTI MIROVINE

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Revizije podataka u istraživanju ESSPROS posljedica su unaprjeđenja obuhvata istraživanja, razvoja metodologije, usklađivanja podataka s metodologijom, analize kvalitete podataka i upotrebe novih izvora podataka. Revizija podataka za 2020. i 2021. godinu obuhvaća uvođenje novog programa u istraživanje ESSPROS – Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa. Program je uključen u obuhvat nakon zaprimljenih Eurostatovih metodoloških uputa o bilježenju kapitalnih transfera povezanih s obnovom od potresa. Ta revizija povezana je s razvojem metodologije ESSPROS. Također, u sklopu programa osnovnoga zdravstvenog osiguranja, na temelju analize kvalitete podataka i provjere svih raspoloživih informacija, revidirani su podaci koji se odnose na podmirivanje dospjelih obveza bolnica od strane države. Za te podatke ne postoji odgovarajući izvor informacija te se moraju procijeniti i raspodijeliti na nekoliko referentnih razdoblja.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o socijalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj prikazani u ovom Priopćenju rezultat su prikupljanja administrativnih podataka od izvještajnih jedinica.

Obuhvat i usporedivost

ESSPROS je harmonizirani sustav koji pruža sredstvo analize i usporedbu financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a jesu pružiti sveobuhvatan i suvisao opis socijalne zaštite u državama članicama Europske unije i zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji, financiranja socijalnih naknada te stvoriti sustav pogodan za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilne, na godišnjoj razini prikupljane skupine podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Središnji sustav na godišnjoj osnovi prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima (dakle, prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva druga obvezna davanja).

Na razini Republike Hrvatske identificirano je 18 aktivnih programa socijalne zaštite koji potpadaju pod obuhvat istraživanja ESSPROS.

Aktivni programi:

  1. Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti
  2. Mirovinsko osiguranje – I. stup
  3. Zdravstveno osiguranje – osnovno
  4. Zdravstveno osiguranje – dopunsko (zasad samo HZZO)
  5. Obiteljske naknade
  6. Socijalna skrb
  7. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja
  8. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva
  9. Socijalna zaštita u gradu Zagrebu
  10. Socijalna zaštita poslodavaca
  11. Mirovinsko osiguranje – II. stup
  12. Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  13. Zaštita zdravlja na radu
  14. Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji
  15. Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji
  16. Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini
  17. Socijalna zaštita neprofitnih ustanova
  18. Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa.

ESSPROS-ov 2. program (Mirovinsko osiguranje, I. stup) obuhvaća i sve korisnike mirovina prema posebnim propisima.

Modulom o korisnicima mirovina prikupljaju se informacije o obilježjima korisnika mirovina te o obilježjima mirovina.

Definicije i objašnjenja

Socijalna zaštita obuhvaća sve intervencije javnih ili privatnih tijela radi olakšavanja financijskog opterećenja kućanstava i pojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod uvjetom da ne postoji istodobna uzajamna ni individualna protučinidba (intervencija koja od primatelja socijalne zaštite istodobno zauzvrat traži nešto istovjetne vrijednosti).

Rizici ili potrebe u metodologiji ESSPROS iskazane kao funkcije programa socijalne zaštite koje zahtijevaju socijalnu zaštitu, navode se u nastavku teksta.

Bolest/zdravstvena skrb – rizik od bolesti obuhvaća održavanje prihoda i novčanu potporu u vezi s fizičkom ili duševnom bolešću isključujući invaliditet, dok potreba zdravstvene zaštite obuhvaća održavanje, vraćanje i poboljšanje zdravlja zaštićenih osoba, bez obzira na uzrok poremećaja.

Invaliditet obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s nemogućnošću fizički ili mentalno hendikepiranih osoba da se bave ekonomskim i društvenim aktivnostima.

Starost obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi sa starošću.

Preživjeli uzdržavani članovi obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi sa smrću člana obitelji.

Obitelj/djeca obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s troškovima trudnoće, poroda i posvajanja, odgoja djece te skrbi za ostale članove obitelji.

Nezaposlenost podrazumijeva održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi s nezaposlenošću.

Stanovanje obuhvaća pomoć u podmirenju troškova stanovanja.

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, koje su specifično namijenjene suzbijanju socijalne isključenosti kada ona nije pokrivena ostalim funkcijama.

Funkcija socijalne zaštite odnosi se na primarnu svrhu za koju se pruža socijalna zaštita, bez obzira na zakonske ili institucionalne odredbe.

Jedinica promatranja jest program socijalne zaštite. Prema definiciji, program socijalne zaštite jasan je skup pravila koji podržava jedna ili više institucionalnih jedinica, a upravlja pružanjem socijalnih naknada i njihovim financiranjem.

Izdaci programa socijalne zaštite jesu sljedeći: naknade socijalne zaštite, administrativni troškovi, transferi prema drugim programima te ostali izdaci.

Naknade socijalne zaštite, kao najveći izdatak programa socijalne zaštite, novčani su ili nenovčani transferi usmjereni od programa socijalne zaštite prema kućanstvima ili pojedincima kako bi ih rasteretili financijskog opterećenja od definiranog skupa rizika i potreba. Naknade socijalne zaštite mogu imati oblik novčanih isplata, nadoknade troškova te izravno pruženih roba i usluga.

Administrativni troškovi jesu troškovi koji se zaračunavaju programu za njegovo upravljanje i vođenje.

Transferi preusmjereni na druge programe jesu nepovratne isplate drugim programima socijalne zaštite.

Socijalni doprinosi preusmjereni između programa jesu isplate jednog programa socijalne zaštite drugomu radi održavanja ili povećanja prava zaštićenih osoba na socijalnu zaštitu od programa primatelja.

Ostali izdaci jesu raznoliki izdaci programa socijalne zaštite.

Primici programa socijalne zaštite jesu sljedeći: socijalni doprinosi, doprinosi opće države, transferi iz drugih programa te ostali primici.

Socijalni doprinosi jesu troškovi poslodavaca uime svojih zaposlenika ili zaštićenih osoba radi osiguravanja prava na socijalne naknade.

Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca jesu isplate poslodavaca osiguravateljima kako bi se osigurala prava na socijalne naknade za njihove zaposlenike, bivše zaposlenike i njihove uzdržavane osobe.

Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca jesu troškovi koje ostvare poslodavci dodjeljivanjem ili obećavanjem socijalnih naknada plativih u budućnosti svojim zaposlenicima, bivšim zaposlenicima i njihovim uzdržavanim osobama, bez uključivanja autonomnog osiguravatelja i bez održavanja odvojenih rezervi za tu svrhu u svojim bilancama.

Socijalni doprinosi koje plaćaju zaštićene osobe jesu plaćanja pojedinaca i kućanstava programima socijalne zaštite kako bi dobili ili zadržali pravo na primanje socijalnih naknada.

Doprinosi opće države jesu troškovi države zbog vođenja programa koji se ne temelje na doprinosima i koji su pod kontrolom države te troškovi za financijske potpore koje opća država pruža drugim rezidentnim programima socijalne zaštite.

Transferi iz drugih programa jesu nepovratne isplate iz drugih programa socijalne zaštite, a sastoje se ponajprije od socijalnih doprinosa preusmjerenih iz drugih programa.

Ostali primici jesu razni tekući primici programa socijalne zaštite.

Standard kupovne moći (SKM) jest umjetna zajednička valuta koja uklanja utjecaj razlika u razini cijena između zemalja. Teoretski je moguće jednim SKM-om kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.

Modul o korisnicima mirovina

Korisnici mirovina definiraju se kao primatelji jedne ili više periodičnih novčanih naknada programa socijalne zaštite koje pripadaju u sedam mirovinskih kategorija (invalidska mirovina; prijevremena mirovina zbog smanjene radne sposobnosti; starosna mirovina; prijevremena starosna mirovina; djelomična mirovina; obiteljska mirovina; prijevremena mirovina zbog prilika na tržištu rada), ali se osoba koja prima više od jedne mirovine računa samo jedanput – izbjegava se dvostruko brojenje.

Isplate države poslodavcima (uključujući i potpore povezane s pandemijom bolesti COVID-19) potpadaju u obuhvat istraživanja ESSPROS ako:

- poslodavac zadrži radnike za koje prima potporu i isplaćuje im plaću

- radnik za kojeg je tražena potpora ne odrađuje dio radnog vremena proporcionalnog iznosu potpore.

Kapitalni transferi iznimno potpadaju u obuhvat istraživanja ESSPROS u slučaju da su to potpore namijenjene kućanstvima za gradnju ili obnovu prebivališta u slučaju prirodnih katastrofa.

 

Kratice  
BDP bruto domaći proizvod
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
EU-27 Europska unija (27 zemalja članica)
ESSPROS Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite
mlrd. milijarda
mil. milijun
SKM standard kupovne moći
tis.  tisuća 
   
Znakovi  
0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Sandro Jakopčević, Nataša Vucelić i Mario Vlajčević

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2024 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti