PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U PROSINCU 2023.

U prosincu 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 339 tisuća putnika, što je za 11,2% više nego u prosincu 2022., kada je ostvaren promet od 305 tisuća putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 278 tisuća putnika, što je porast od 13,1% u odnosu na prosinac 2022., kada je prevezeno 246 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 38 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 4,8% u odnosu na prosinac 2022., kada je prevezeno 36 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 20 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 5,2% u odnosu na prosinac 2022., kada je promet iznosio 19 tisuća putnika.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 78 tisuća putnika, što je za 14,1% više u odnosu na prosinac 2022. Slijede zračne luke Francuske, s 21 tisućom prevezenih putnika, što je za 26,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Nizozemske, s 20 tisuća prevezenih putnika, što je za 4,3% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prosincu 2023. iznosio je 4 904, što je porast od 3,5% u usporedbi s prosincem 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 739.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2023. iznosio je 873 tone, što je porast od 1,5% u usporedbi s prosincem 2022., kada je promet tereta iznosio 860 tona.

Od siječnja do prosinca 2023. u hrvatskim zračnim lukama ostvarene su 124 tisuće slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 4,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. U hrvatskim zračnim lukama u 2023. ukupno su ukrcana i iskrcana 11,3 milijuna putnika, što je porast od 15,2% u usporedbi s 2022. Ukupan promet tereta u zračnim lukama od siječnja do prosinca 2023. pao je za 5,9% u odnosu na isto razdoblje 2022. te je iznosio 9,2 tisuće tona.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr