PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U STUDENOME 2023.

U studenome 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 357 tisuća putnika, što je za 10,2% više nego u studenome 2022., kada je ostvaren promet od 324 tisuće putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 274 tisuće putnika, što je porast od 8,9% u odnosu na studeni 2022., kada su prevezene 252 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split, s 40 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 6,6% u odnosu na studeni 2022., kada je prevezeno 37 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 38 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 24,5% u odnosu na studeni 2022., kada je promet iznosio 30 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 2 tisuće putnika, što je u odnosu na studeni 2022., kada je promet iznosio 1 tisuću putnika, porast od 43,4%, i to je ujedno najveći porast prometa putnika u zračnim lukama u studenome 2023.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 80 tisuća putnika, što je za 4,3% više u odnosu na studeni 2022. Slijede zračne luke Francuske, s 25 tisuća prevezenih putnika, što je za 41,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 23 tisuće prevezenih putnika, što je za 16,1% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u studenome 2023. iznosio je 5 257, što je porast od 5,3% u usporedbi sa studenim 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 991.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u studenome 2023. iznosio je 734 tone, što je pad od 10,4% u usporedbi sa studenim 2022., kada je promet tereta iznosio 819 tona.

U razdoblju od siječnja do studenoga 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,0%, a promet putnika za 15,3%, dok je promet tereta pao za 6,7%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr