PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U KOLOVOZU 2023.

U kolovozu 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 946 tisuća putnika, što je za 9,8% više nego u kolovozu 2022., kada je ostvaren promet od 1 773 tisuće putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, sa 676 tisuća putnika, što je porast od 8,5% u odnosu na kolovoz 2022., kada je prevezeno 623 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 443 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 3,5% u odnosu na kolovoz 2022., kada je prevezeno 428 tisuća putnika, te zračna luka Zagreb, s 382 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 10,2% u odnosu na kolovoz 2022., kada je promet iznosio 346 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 293 tisuće putnika, što je porast od 23,6% u odnosu na kolovoz 2022., kada je promet iznosio 237 tisuća putnika. Najveći porast prometa putnika od 192,1% u odnosu na kolovoz 2022. ostvarila je zračna luka Osijek.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 359 tisuća putnika, što je za 12,3% više u odnosu na kolovoz 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 333 tisuće prevezenih putnika, što je za 5,7% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Francuske, sa 176 tisuća prevezenih putnika, što je za 6,8% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u kolovozu 2023. iznosio je 18 506, što je porast od 0,4% u usporedbi s kolovozom 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 18 437. 

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u kolovozu 2023. iznosio je 664 tone, što je pad od 15,7% u usporedbi s kolovozom 2022., kada je promet tereta iznosio 788 tona.

U razdoblju od siječnja do kolovoza 2023. u usporedbi s 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,3%, promet putnika za 17,6%, dok je promet tereta pao za 6,3%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr