Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 24. studenog 2023.
POLJ-2023-1-9

ISSN 1334-0557

PRVA PROCJENA REALNOG DOHOTKA U POLJOPRIVREDI U 2023.

Prema prvoj procjeni, vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2023. iznosit će 1 887 milijuna eura, što je pad od 2,3% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti povećana za 0,8% i iznosit će 3 274 milijuna eura.

Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 1 806 milijuna eura. U odnosu na prethodnu godinu očekuje se porast od 5,1%.

Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prethodnu godinu pao je za 0,1%.

Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 9 972 eura, što je pad od 10,4%.

1. VRIJEDNOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, REALNOG DOHOTKA I ULOŽENOG RADA U POLJOPRIVREDI

     2022. Procjena 2023. Stopa promjene 2023./2022.
     mil. eura %
Poljoprivredna proizvodnja 3 245 3 274 0,87
Međufazna potrošnja 1 528 1 468 -3,94
Bruto dodana vrijednost 1 717 1 806 5,14
Potrošnja fiksnoga kapitala 312 315 1,00
Neto dodana vrijednost 1 405 1 490 6,07
Naknada zaposlenicima 177 204 15,11
Realni dohodak  1 932 1 887 -2,30
  Jedinica godišnjeg rada, tis.  
Uloženi rad 173 173 99,9
     euri indeks 2023./2022.
Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada (pokazatelj A)1) 11 135 9 972 89,6

1) Deflator primijenjen za izračun realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest implicitni indeks cijena bruto domaćeg proizvoda i prema Eurostatovim izračunima za Republiku Hrvatsku za 2023. iznosi 109,338.

G-1. STOPA PROMJENE VAŽNIJIH VRIJEDNOSNIH POKAZATELJA POLJOPRIVREDE U 2023.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunana je na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Pravna osnova

Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi napravljena je na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i usklađena s Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice te njezinim izmjenama i dopunama.

Obuhvat

U procjeni realnog dohotka obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti outputa biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti.

Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici  poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Realni dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.

Pokazatelj A – indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest kvocijent vrijednosti realnog dohotka izraženoga u eurima i uloženog rada izraženoga u ukupnim jedinicama godišnjeg rada, deflacioniran s implicitnim indeksom cijena bruto domaćeg proizvoda.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.

Kratice 

 
Eurostat Statistički ured Europske unije
EZ Europska zajednica
mil. milijun
NN Narodne novine
tis. tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Matej Pejković, Viktor Štimac, Ivan Dujman, Mateja Ivezić i Normela Pušić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti