BRUTO DOMAĆI PROIZVOD I STVARNA INDIVIDUALNA POTROŠNJA U STANDARDU KUPOVNE MOĆI U 2022.

Eurostat 14. prosinca 2023. objavljuje podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP-u) i stvarnoj individualnoj potrošnji (SIP-u) po stanovniku za 2022., iskazane standardom kupovne moći (SKM-om).

Državni zavod za statistiku zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta.

Ovdje predstavljamo najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2020. do 2022. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Republici Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2022. iznosi 27% ispod prosjeka 27 država članica EU-a, dok SIP po stanovniku u istoj godini iznosi 24% ispod prosjeka EU-27.

Luksemburg, država s najvećim BDP-om prema SKM-u

Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema SKM-u ima Luksemburg i on je za 156% viši od prosjeka EU-27, dok najnižu razinu BDP-a ima Bugarska i ona iznosi 38% ispod prosjeka EU-27.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama.

SIP najmanji u Albaniji i Bosni i Hercegovini

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2022. kretao se od 31% ispod prosjeka EU-27 u Bugarskoj do 38% iznad prosjeka EU-27 u Luksemburgu.

Osim Luksemburga, najveći SIP po stanovniku prema SKM-u ostvarile su Austrija, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Danska, Švedska, Finska, Francuska i Italija, čiji su podaci do 18% iznad prosjeka EU-27.

Skupinu zemalja čija je razina SIP-a po stanovniku ispod prosjeka EU-27 čine Cipar, Irska, Litva, Poljska, Portugal, Slovenija, Rumunjska, Španjolska, Malta i Češka te se on kreće u rasponu od 3% do 17%.

Najnižu razinu SIP-a po stanovniku ima skupina zemalja koju čine Estonija, Grčka, Slovačka, Letonija, Hrvatska, Mađarska i Bugarska, čiji je prosjek između 22% i 31% ispod prosjeka EU-27.

Uz 27 država članica EU-a u analizu su uključene i države članice EFTA-e (Norveška, Island i Švicarska) i države kandidatkinje za članstvo u EU (Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina).

U državama EFTA-e u 2022. SIP se kretao između 17% i 27% iznad prosjeka EU-27, dok se u državama kandidatkinjama kretao između 23% i 59%  ispod prosjeka EU-27.

1) Države su poredane po razini SIP-a po stanovniku u 2022. Države s jednakom vrijednošću poredane su prema protokolarnom redoslijedu.
2) Od 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina na uređeni je način prestala biti članicom EU-a. Stoga su podaci koji se na nju odnose prikazani izdvojeno, i to samo za  2020.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori podataka

Eurostat objavljuje PKM-ove i iz njih izvedene pokazatelje na mrežnoj stranici Statistics Explained; GDP per capita, consumption per capita and price level indices - Statistics Explained (europa.eu).

Definicije i objašnjenja

SIP (stvarna individualna potrošnja) sastoji se od dobara i usluga koje su kućanstva stvarno potrošila, bez obzira na to jesu li ih kupila i platila kućanstva izravno, vlada ili neprofitne organizacije. SIP po stanovniku može se smatrati pokazateljem materijalnog blagostanja kućanstava.

PKM-ovi su pokazatelji razlike u razini cijena u pojedinim državama. Oni označavaju koliko valutnih jedinica košta određena količina robe i usluga u različitim državama. PKM-ovi se mogu koristiti kao stope konverzije valuta za pretvaranje rashoda izraženih u nacionalnim valutama u umjetnu zajedničku valutu (SKM), čime se eliminira učinak razlika u razini cijena u pojedinim državama.

SKM je jedinica umjetne valute koja eliminira razlike u razinama cijena među državama. Na taj način jedna jedinica SKM-a kupuje istu količinu roba i usluga u svim državama. Ta jedinica omogućuje usporedbu obujma ekonomskih pokazatelja u državama. Agregati izraženi u SKM-u izvode se dijeljenjem agregata u tekućim cijenama izraženima u nacionalnoj valuti s pripadajućim PKM-om.

PPP i BDP u SKM-u rezultat su multilateralnoga statističkog istraživanja. Njegova je specifičnost u usporedbi s drugim statističkim istraživanjima to da rezultate izračunava međunarodni koordinator. Naime, nijedna od država sudionica ne može proizvesti rezultate samostalno. Druga specifičnost jest međusobna ovisnost rezultata među državama. Promjena podataka jedne države ne utječe samo na rezultate te države, nego utječe, manje ili više, i na rezultate drugih zemalja.

Rezultati se temelje na procjenama BDP-a za 2022. i posljednjim raspoloživim podacima o PKM-u.

PKM-ovi se koriste za generiranje indeksa cijena i obujma koji su potrebni za ekonomska istraživanja i analize koje uključuju usporedbe BDP-a i izdataka za BDP među državama. Indeksi obujma koriste se za usporedbu veličine ekonomije i razine materijalnog blagostanja ekonomija, potrošnje, investicija, državne potrošnje i ukupne produktivnosti. Indeksi cijena koriste se kako bi se usporedile razine cijena, strukture cijena, konvergencija cijena i konkurentnost.

Uz istraživanje i analizu, PKM i realni izdaci koji se dobivaju korištenjem PKM-a koriste se za izračun statističkih podataka. Međunarodne organizacije agregiraju realni BDP i njegove sastavnice za države kako bi se dobile ukupne vrijednosti za skupine zemalja, kao što je EU ili OECD. Međunarodne organizacije također koriste udjele država u svim ukupnim vrijednostima kao pondere kad se ekonomski pokazatelji, kao što su indeksi cijena ili stope rasta kombiniraju kako bi se dobili prosjeci za skupine država.

PKM-ovi se koriste i za administrativne svrhe. Europska komisija koristi se PKM-om kada alocira sredstva iz Strukturnih fondova državama članicama. Strukturni fondovi osnovani su kako bi se smanjile ekonomske razlike među državama članicama. Glavni pokazatelj koji određuje može li se regija prijaviti za dobivanje sredstava iz Strukturnih fondova jest regionalni BPD po stanovniku unutar države koji je deflacioniran korištenjem PKM-a. Međunarodni monetarni fond (MMF) koristi se PKM-om kada donosi odluku o kvoti svojih članica. Kvota države, između ostalog, određuje financijska sredstva koje je država obvezna uplatiti MMF-u.

Geografski podaci

Europska unija (EU-27) uključuje Belgiju, Bugarsku, Dansku, Češku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Letoniju, Litvu, Luksemburg, Mađarsku, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Slovačku, Finsku i Švedsku.

Pravna osnova

- Uredba (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o uspostavi zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju

- Uredba Komisije (EU) 2015/1163 оd 15. srpnja 2015. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa osnovnih kategorija s obzirom na paritete kupovne moći

- Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Uredba ESA 2010).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Suzana Čajkušić i Mirjana Lepušić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr