Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 04. travnja 2023.
OBR-2023-4-3

ISSN 1334-0557

SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI U 2022.

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2022. akademski naziv stekla su 493 sveučilišna specijalista. Udio žena u tom broju iznosio je 324, odnosno 65,7%.

Među sveučilišnim specijalistima više je žena

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, na Sveučilištu u Zagrebu poslijediplomski specijalistički studij završilo je 57,7%, na Sveučilištu u Rijeci 16,4%, na Sveučilištu u Splitu 15,0%, na Sveučilištu u Osijeku 8,3%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica 1,0%, na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb 0,8%, na Sveučilištu u Puli – Pola 0,4% te na Sveučilištu u Zadru kao i na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,2% sveučilišnih specijalista.

Najviše je žena sveučilišnih specijalistica steklo akademski naziv na Sveučilištu u Zadru i na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb (100,0%). Zatim slijede Sveučilište u Osijeku (80,5%), Sveučilište Sjever, Koprivnica (80,0%), Sveučilište u Splitu (66,2%), Sveučilište u Zagrebu (64,4%) i Sveučilište u Rijeci (61,7%), dok na Sveučilištu u Puli - Pola kao i na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo ni jedne sveučilišne specijalistice.

Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije je područje specijalističkih radova

U 2022. najveći je broj specijalističkih radova bio iz područja Biomedicina i zdravstvo (47,9%), slijede područja Društvene znanosti (35,9%), Tehničke znanosti (8,3%), Interdisciplinarna područja znanosti (5,1%), Biotehničke znanosti (1,2%), Umjetničko područje (1,0%), Humanističke znanosti (0,4%) te Prirodne znanosti (0,2%).

Najviše sveučilišnih specijalista jesu osobe u dobi od 30 do 34 godine

Prema godinama života, najviše sveučilišnih specijalista bilo je u skupini 30 – 34 godine (34,9%), a najmanje u skupini do 29 godina (6,9%). U skupini 35 – 39 godina bilo je 27,2%, u skupini 40 – 44 godine bilo je 15,4%, u skupini 45 – 49 godina bilo je 7,9%, a u skupini 50 i više bilo je 7,7% sveučilišnih specijalista.

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, 93,9% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 6,1% izvan nje.

Sveučilišni specijalisti najviše su zaposleni u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Najveći broj sveučilišnih specijalista bio je zaposlen u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (41,2%), zatim u području Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (15,2%), u području Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (9,7%), u području Obrazovanje (7,1%), u području Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla jednako kao i u području Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (po 5,5%), u području Prerađivačka industrija (4,1%) te u području Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (2,2%). U ostalim područjima djelatnosti bilo je zaposleno 8,5% sveučilišnih specijalista, dok ih je 1,0% bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Za 60,3% sveučilišnih specijalista troškove studija platio je poslodavac. Udio sveučilišnih specijalista koji su sami platili troškove studija bio je 38,3%, a 1,4% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

G-1. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA ZNANSTVENOME I UMJETNIČKOM PODRUČJU SPECIJALISTIČKOG RADA I SPOLU U 2022.

1. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA SVEUČILIŠTIMA TE ZNANSTVENOME I UMJETNIČKOM PODRUČJU SPECIJALISTIČKOG RADA U 2022.

   Ukupno Žene Znanstveno i umjetničko područje specijalističkog rada
prirodne znanosti tehničke znanosti biomedicina i zdravstvo biotehničke znanosti društvene znanosti humanističke znanosti umjetničko područje interdisciplinarna područja znanosti
Ukupno 493 324 1 41 236 6 177 2 5 25
Sveučilište u Osijeku 41 33 - - 17 3 17 - 4 -
Sveučilište u Puli – Pola 2 - - - - - 2 - - -
Sveučilište u Rijeci 81 50 - - 40 - 41 - - -
Sveučilište u Slavonskom Brodu 1 - - 1 - - - - - -
Sveučilište u Splitu 74 49 - - 65 - 9 - - -
Sveučilište u Zadru 1 1 - - - - 1 - - -
Sveučilište u Zagrebu 284 183 1 40 110 3 102 2 1 25
Libertas međunarodno sveučilište, Zagreb 4 4 - - 4 - - - - -
Sveučilište Sjever, Koprivnica 5 4 - - - - 5 - - -

G-2. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA DOBNIM SKUPINAMA I SPOLU U 2022.

2. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA ZNANSTVENOME I UMJETNIČKOM PODRUČJU TE POLJU SPECIJALISTIČKOG RADA, DOBNIM SKUPINAMA I SPOLU U 2022.

   Ukupno Dobne skupine
svega žene do 29 30 – 34 35 – 39 40 – 44 45 – 49 50 i više
Ukupno 493 324 34 172 134 76 39 38
Prirodne znanosti 1 1 - 1 - - - -
Matematika 1 1 - 1 - - - -
Tehničke znanosti 41 19 3 14 14 3 4 3
Arhitektura i urbanizam 4 4 - 1 1 - 1 1
Elektrotehnika 8 2 1 4 2 - 1 -
Geodezija 1 - - - 1 - - -
Građevinarstvo 5 2 1 1 1 - 1 1
Računalstvo 4 1 - 1 3 - - -
Strojarstvo 2 - - 1 - - - 1
Tehnologija prometa i transport 3 1 - - 2 1 - -
Interdisciplinarne tehničke znanosti 14 9 1 6 4 2 1 -
Biomedicina i zdravstvo  236 165 15 105 60 28 13 15
Temeljne medicinske znanosti 6 5 - - 4 2 - -
Kliničke medicinske znanosti 119 78 4 72 32 7 2 2
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 17 15 2 3 2 4 4 2
Veterinarska medicina 27 16 5 8 6 5 1 2
Dentalna medicina 31 18 1 10 7 6 2 5
Farmacija 36 33 3 12 9 4 4 4
Biotehničke znanosti 6 5 1 - 2 2 - 1
Poljoprivreda (agronomija) 1 1 1 - - - - -
Šumarstvo 1 - - - - 1 - -
Prehrambena tehnologija 1 1 - - 1 - - -
Nutricionizam 3 3 - - 1 1 - 1
Društvene znanosti 177 111 14 44 45 37 20 17
Ekonomija 97 61 7 21 28 19 12 10
Pravo 15 10 1 3 1 5 1 4
Politologija 26 9 4 11 5 4 2 -
Informacijske i komunikacijske znanosti 8 6 2 3 - 2 - 1
Psihologija 8 7 - 2 4 2 - -
Pedagogija 2 2 - - 1 - - 1
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti 5 5 - 1 3 1 - -
Socijalne djelatnosti 7 6 - - 3 1 2 1
Sigurnosne i obrambene znanosti 4 - - 1 - 1 2 -
Interdisciplinarne društvene znanosti 5 5 - 2 - 2 1 -
Humanističke znanosti 2 1 1 1 - - - -
Filologija 2 1 1 1 - - - -
Umjetničko područje 5 5 - 2 2 - - 1
Glazbena umjetnost 1 1 - 1 - - - -
Interdisciplinarno umjetničko polje 4 4 - 1 2 - - 1
Interdisciplinarna područja znanosti 25 17 - 5 11 6 2 1
Obrazovne znanosti 4 3 - 1 1 - 1 1
Projektni menadžment 1 - - - 1 - - -
Ostala interdisciplinarna polja 20 14 - 4 9 6 1 -

3. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA SVEUČILIŠTU NA KOJEMU SU STEKLI AKADEMSKI NAZIV, DRŽAVI U KOJOJ SU DIPLOMIRALI TE SPOLU U 2022.

   Ukupno Sveučilište
svega žene Osijek Pula – Pola Rijeka Sjever Slavonski Brod Split Zadar Zagreb Libertas
Ukupno 493 324 41 2 81 5 1 74 1 284 4
Diplomirali u Republici Hrvatskoj 463 304 37 2 76 5 1 72 - 266 4
Diplomirali izvan Republike Hrvatske 30 20 4 - 5 - - 2 1 18 -
Bosna i Hercegovina 13 7 - - 2 - - 2 1 8 -
Italija 2 2 1 - 1 - - - - - -
Sjeverna Makedonija 2 1 2 - - - - - - - -
Peru 2 1 - - - - - - - 2 -
Rusija 1 1 - - - - - - - 1 -
Slovačka 1 1 - - 1 - - - - - -
Slovenija 3 2 - - 1 - - - - 2 -
Srbija  6 5 1 - - - - - - 5 -

G-3. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA NAČINU PLAĆANJA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA U 2022.

4. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA DJELATNOSTI U KOJOJ OBAVLJAJU ZANIMANJE, NAČINU PLAĆANJA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA I SPOLU U 2022.

    Ukupno Način plaćanja poslijediplomskog studija
svega žene poslodavac osobno ostalo
Ukupno 493 324 297 189 7
Zaposleni 488 319 297 185 6
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2 1 1 1 -
Prerađivačka industrija 20 9 10 9 1
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 11 5 9 2 -
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 6 5 3 3 -
Građevinarstvo 3 2 2 1 -
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 27 21 15 12 -
Prijevoz i skladištenje  5 2 3 2 -
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4 3 1 2 1
Informacije i komunikacije 10 6 6 4 -
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 27 16 21 6 -
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti  48 28 26 22 -
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2 2 - 2 -
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 75 41 27 47 1
Obrazovanje 35 30 8 26 1
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 203 140 164 38 1
Umjetnost, zabava i rekreacija 4 3 1 3 -
Ostale uslužne djelatnosti 5 4 - 4 1
Izvanteritorijalne organizacije i tijela 1 1 - 1 -
Nezaposleni 5 5 - 4 1

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za sveučilišne specijaliste (obrazac ŠV-80), koje ispunjavaju sveučilišni specijalisti pri stjecanju toga akademskog naziva.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Interdisciplinarni studijski programi izvode se iz više različitih znanstvenih područja. U izvođenju studija surađuje više visokih učilišta ili znanstvenih instituta.

Poslijediplomski specijalistički studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) jest osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij i izradila završni rad i/ili položila odgovarajući završni ispit (ISCED, 7. razina). Iznimno završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke u skladu s nazivom studijskog programa koji se klasificira prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Kratice

ISCED Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja
NN Narodne novine

Znakovi

- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Danijela Kurjaković, Josipa Jurić i Dina Lisica

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti