STUDENTI UPISANI NA SVEUČILIŠNI DOKTORSKI STUDIJ U AK. G. 2022./2023.

U akademskoj godini 2022./2023. na sveučilišni doktorski studij bilo je upisano 4 728 doktoranada, što je odnosu na prošlu godinu povećanje od 5,4%.

Najviše doktoranada bilo je upisano na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, i to njih 63,1%, na Sveučilištu u Osijeku bilo ih je upisano 11,3%, na Sveučilištu u Rijeci 10,0%, na Sveučilištu u Splitu 6,6%, na Sveučilištu u Zadru 2,6%, na Sveučilištu Sjever 2,3%, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu 2,2%, na Sveučilištu u Dubrovniku 0,9%, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,8% te na Libertas međunarodnom sveučilištu 0,2%.

Među upisanima na sveučilišni doktorski studij više žena

Od ukupnog broja upisanih na sveučilišni doktorski studij bilo je 2 625 doktorandica (55,5%). Najviše upisanih doktorandica bilo je na Sveučilištu Sjever, 74,8%. Slijede Sveučilište u Zadru, sa 66,1% upisanih doktorandica, Sveučilište u Dubrovniku, s njih 61,4%, Hrvatsko katoličko sveučilište, sa 60,8%, Sveučilište u Osijeku, sa 60,4%, Libertas međunarodno sveučilište, s 54,5%, Sveučilište u Zagrebu, s 54,4%, Sveučilište u Splitu, s 53,5%, i Sveučilište u Rijeci, s 52,9%, dok je na Sveučilištu u Slavonskom Brodu upisano najmanje doktorandica, njih 10,3%.

Najviše doktoranada upisuje poslijediplomski studij u dobi od 25 do 29 godina

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše je doktoranada u skupini 25 – 29 godina (36,0%), a najmanje u skupini 55 i više godina (2,5%). U skupini 30 – 34 godine ima 22,5% doktoranada, u skupini 35 – 39 godina 15,1%, u skupini 40 – 44 godine 9,9%, u skupini 45 – 49 godina 6,9%, u skupini do 24 godine 2,7%, a u skupini 50 – 54 godine ima 4,4% doktoranada.

Područje društvenih znanosti najzastupljenije je pri odabiru doktorskog studija

Promatrajući znanstvena područja na koja se odnose studiji, najviše doktoranada upisalo je sveučilišni doktorski studij iz područja društvenih znanosti (24,6%), a slijedi područje tehničkih znanosti (23,7%). Sveučilišni doktorski studij iz područja prirodnih znanosti upisalo je 16,2% doktoranada, iz područja biomedicine i zdravstva njih 15,2%, iz područja humanističkih znanosti 9,0%, iz interdisciplinarnih područja znanosti 6,2%, iz područja biotehničkih znanosti 5,0%, a iz umjetničkog područja 0,1%.

Sveučilišni doktorski studij u Republici Hrvatskoj upisalo 5,3% stranih državljana

Prema prebivalištu, 94,7% doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 5,3% izvan nje. Među njima su najzastupljeniji državljani Bosne i Hercegovine te Kosova, a doktorski studij uglavnom su upisali na Sveučilištu u Zagrebu. Prema državljanstvu, od ukupnog broja doktoranada 96,1% jesu državljani Republike Hrvatske, a 3,9% ih ima strano državljanstvo. Od svih doktoranada hrvatskih državljana 93,1% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 6,9% izvan nje.

Sveučilišne doktorske studije najviše upisuju zaposleni u obrazovanju

Zaposlenih je doktoranada 96,3%, a 3,7% ih je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada najviše ih je zaposleno u području obrazovanja, 42,5%. U području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 17,1%, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 15,7%, u području javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja 7,9%, u području informacija i komunikacija 3,6%, u području prerađivačke industrije 2,6%, u području ostalih uslužnih djelatnosti 2,1%, u području umjetnosti, zabave i rekreacije 1,8%, dok ih je 6,7% zaposleno u ostalim djelatnostima.

Troškove studija doktorandi uglavnom plaćaju sami

Doktorski je studij od ukupnog broja doktoranada 47,4% njih platilo osobno. Za 39,1% doktoranada troškove studija platio je poslodavac, za 10,7% doktoranada studij je financiran iz državnog proračuna, a za njih 2,8% način plaćanja studija u kategoriji je Ostalo.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Podaci su rezultat statističke obrade Prijavnih listova za doktorande upisane na sveučilišni doktorski studij (obrazac ŠV-40), koje ispunjavaju doktorandi pri upisu na doktorski studij.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su doktorandi pri upisu na bilo koju godinu doktorskog studija u akademskoj godini 2022./2023. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko učilište jest svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti, umjetničke akademije i veleučilišta. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija i traje prema pravilu tri godine, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Poslijediplomski studijski programi klasificiraju se prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević, Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr