TURISTIČKA AKTIVNOST STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2022.

 

Na privatna višednevna putovanja odlazilo 48,2% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina

U 2022. na barem jednome privatnome višednevnom putovanju bilo je 1,6 milijuna osoba, što čini 48,2% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. U odnosu na 2021. na privatnome višednevnom putovanju bilo je 21,7% više stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina, dok je u odnosu na 2019. to i dalje za 12,1% manje.  

PNG

Porast privatnih višednevnih putovanja u inozemstvo

U 2022. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina ostvarili su ukupno 4,0 milijuna privatnih višednevnih putovanja, od čega 2,9 milijuna (71,7%) u Hrvatskoj, a 1,1 milijun (28,3%) u inozemstvu. U odnosu na 2021. ostvareno je 13,8% više privatnih višednevnih putovanja. U Hrvatskoj je ostvareno manje privatnih višednevnih  putovanja za 4,1%, dok ih je u inozemstvu ostvareno dvostruko više. I dalje je najpopularnija destinacija u inozemstvu Bosna i Hercegovina (28,5% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u inozemstvo), slijede putovanja u Njemačku (10,1%), Sloveniju (9,3%), Austriju (7,7%), Italiju (7,6%), Mađarsku (6,8%) i Srbiju (5,0%).

U odnosu na 2019. u Hrvatskoj je ostvareno 12,2% manje privatnih višednevnih putovanja, a u inozemstvo za 37,3% manje.

PNG

U ljetnim mjesecima 2022. ostvareno najviše privatnih putovanja

U lipnju, srpnju i kolovozu 2022. ostvareno je 1,9 milijuna privatnih višednevnih putovanja, što je 46,6% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u 2022. U Hrvatskoj je najviše privatnih višednevnih putovanja bilo u kolovozu (588 tisuća putovanja, što je 20,3% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj) i lipnju (516 tisuća putovanja ili 17,8%). U inozemstvu je bilo najviše privatnih višednevnih putovanja u lipnju  (161 tisuća putovanja, što je 14,1% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u inozemstvo) i prosincu (151 tisuća putovanja ili 13,2%).

Najčešći motivi odlaska na putovanja su odmor na moru i posjet rodbini i prijateljima

Odmor na moru (1,4 milijuna putovanja ili 33,6% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja) i posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 31,1%) bili su najčešći razlozi za odlazak na privatno višednevno putovanje u 2022. Za odlazak na privatna višednevna putovanja u Hrvatskoj najčešći motivi bili su odmor na moru (1,3 milijuna putovanja ili 45,6% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj) te posjet rodbini i prijateljima (782 tisuće ili 27,0%). Najčešći motivi odlaska na privatno višednevno putovanje u inozemstvo bili su posjet rodbini i prijateljima (476 tisuća ili 41,5%) te razgledavanje grada (350 tisuća ili 30,5%).

PNG PNG

Najviše noćenja ostvareno u nekomercijalnom smještaju

Na privatnim višednevnim putovanjima u 2022. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina ostvarili su ukupno 24,6 milijuna noćenja, od toga 18,7 milijuna noćenja (75,9%) na putovanjima u Hrvatskoj, a 5,9 milijuna (24,1%) na putovanjima u inozemstvu. Na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj ostvareno je prosječno šest noćenja, a pet noćenja ostvareno je na putovanjima u inozemstvu.

U 2022. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj ostvarili su 2,8% više noćenja, a u inozemstvu  22,5% više noćenja u odnosu na 2021. U odnosu na 2019. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj ostvarili su manje noćenja za 1,8%, a u inozemstvu manje za 35,8%.

Prema vrsti smještaja, najviše noćenja ostvareno je u nekomercijalnim smještajnim objektima (15,2 milijuna noćenja ili 61,6%), od toga u smještajnim objektima kod rodbine i prijatelja 8,6 milijuna noćenja, a u vlastitim kućama i stanovima za odmor (vikendicama) 6,5 milijuna noćenja.

Prosječni izdaci po privatnom putovanju u Hrvatskoj iznosili 1 886 kuna

Ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima u 2022. iznosili su 9,1 milijardu kuna, od toga 5,5 milijardi kuna (59,9%) u Hrvatskoj, a 3,6 milijardi (40,1%) u inozemstvu. Prosječni izdaci po privatnom putovanju u Hrvatskoj iznosili su 1 886 kuna, a u inozemstvu 3 185 kuna. U 2022. ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima bili su veći za 36,9% nego u 2021.

PNG PNG PNG

Financije  ̶  najčešći razlog neodlaska na privatna višednevna putovanja 

Na privatna višednevna putovanja u 2022. nije putovalo 1,8 milijuna osoba, što je 51,8% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Najčešći razlozi neodlaska na privatna višednevna putovanja bili su nedostatak financijskih sredstava (41,1%) te zdravstveni razlozi (32,6%).

PNG

Porast poslovnih višednevnih putovanja u inozemstvo

U 2022. na barem jednome poslovnome višednevnom putovanju bilo je 237 tisuća osoba ili 6,9% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ukupno je ostvareno 457 tisuća poslovnih putovanja, od toga je 252 tisuće putovanja (55,1%) ostvareno u Hrvatskoj, a 205 tisuća (44,9%) u inozemstvu. U 2022. ostvaren je porast poslovnih višednevnih putovanja u inozemstvo za 94,5% u odnosu na 2021., ali ih je još uvijek manje za 52,1% u odnosu na 2019. U Hrvatskoj je ostvareno manje poslovnih višednevnih putovanja i to za 2,4% u odnosu na 2021. te manje za 38,3% odnosu na 2019.

U 2022. privatnih jednodnevnih putovanja u inozemstvo 2,5 puta više nego u 2021.

Stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina u 2022. ostvarili su 4,6 milijuna jednodnevnih putovanja, od toga 4,3 milijuna privatnih putovanja (92,4%) i 352 tisuće poslovnih putovanja (7,6%). U odnosu na 2021. jednodnevnih putovanja više je za 16,7%, ali još uvijek manje za 42,0% nego u 2019.

U 2022. ostvarena je 621 tisuća privatnih jednodnevnih putovanja u inozemstvo, što je za 2,5 puta više u odnosu na godinu dana ranije, dok je u Hrvatskoj ostvareno 3,7 milijuna jednodnevnih putovanja, što je 7,9% više u odnosu na 2021.

Ukupni izdaci na privatnim jednodnevnim putovanjima iznosili su 1,6 milijardi kuna (1,1 milijarda na putovanjima u Hrvatskoj i 451 milijun na putovanjima u inozemstvo). Prosječni izdaci po privatnome jednodnevnom putovanju u Hrvatskoj iznosili 306 kuna, a u inozemstvu 727 kuna.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske jest prikupiti podatke o nacionalnom turizmu, tj. podatke o broju i obilježjima putovanja stanovništva Hrvatske izvan uobičajene sredine. Cilj je procijeniti koliko putuju stanovnici Hrvatske, zašto odlaze na putovanja, gdje i kada odlaze na putovanja, koliko traju putovanja te koliki su izdaci na putovanjima. Za ispitanike koji nisu odlazili na privatna višednevna putovanja prikupljaju se podaci o glavnim razlozima neodlaska na putovanja.

Ovdje su prikazani glavni rezultati istraživanja te metode njegova provođenja. U pojedinim tablicama ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih podataka zbog zaokruživanja. Indeksi su izračunani na bazi cijelih brojeva prije njihova iskazivanja u tisućama odnosno u milijunima.

Pravna i metodološka osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se samo za statističke svrhe. Podatke obrađuje Državni zavod za statistiku, a rezultati istraživanja objavljuju se u agregiranom obliku na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Jedinice promatranja i obuhvat

Jedinica promatranja za broj osoba koje su bile na putovanju jest stanovnik Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Jedinica promatranja za podatke o broju višednevnih i jednodnevnih putovanja i njihovim obilježjima jest putovanje stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ovim istraživanjem obuhvaćena su putovanja s obzirom na glavni razlog putovanja (privatno i poslovno) i glavno odredište putovanja (u Hrvatskoj i u inozemstvu) koja su završila u izvještajnom razdoblju. Mjesec odlaska na višednevno putovanje može biti izvan izvještajnog razdoblja (npr. prosinac 2021. za putovanje koje je završilo u siječnju 2022.).

Izvori i metode prikupljanja podataka

Okvir za izbor uzorka jest imenik fiksnih i mobilnih telefonskih linija u  Hrvatskoj. U istraživanju se koristio stratificirani slučajni uzorak, stratificiran s obzirom na županiju i vrstu telefonske linije (fiksna ili mobilna). Ciljana populacija u istraživanju jesu stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina koji žive u privatnim kućanstvima. Nije uključeno stanovništvo koje živi u institucijama (staračkim domovima, zatvorima i slično), državljani Republike Hrvatske koji žive u inozemstvu i strani državljani koji žive u Hrvatskoj. Ako se u uzorku radilo o fiksnoj telefonskoj liniji, ispitanik se u pripadajućem slučajno izabranom kućanstvu birao metodom rođendanskoga ključa. 

Podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske u 2022. prikupljeni su putem telefonskog intervjua uz podršku računala (metoda CATI) na reprezentativnom uzorku od ukupno 22 000 stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina.

Podaci su prikupljeni provođenjem četiri vala istraživanja CATI. Izvještajno razdoblje jest tromjesečje. Putovanje mora završiti u izvještajnom razdoblju, a može početi do 365 dana prije.

Prvi val prikupljanja podataka proveden je u travnju 2022. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od siječnja do ožujka 2022. Drugi val proveden je u srpnju 2022. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od travnja do lipnja 2022. Treći val proveden je u listopadu 2022. obuhvaćajući turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od srpnja do rujna 2022. Četvrti val proveden je u siječnju 2023. obuhvaćajući turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od listopada do prosinca 2022. i u cijeloj 2022.

Obilježja putovanja prate se na razini najviše četiri višednevna i najviše četiri jednodnevna putovanja. Za pojedino putovanje prikupljaju se sljedeći podaci: vrsta putovanja (privatno ili poslovno putovanje), glavni razlog odlaska na putovanje, mjesec odlaska na putovanje, trajanje putovanja za višednevna putovanja (broj noćenja), država odredišta za putovanja u inozemstvo, organizacija putovanja (samostalno, posredstvom agencije), glavno prijevozno sredstvo, vrsta smještaja na višednevnim putovanjima, broj osoba za koju se iskazuju izdaci, izdaci na putovanju i struktura izdataka na višednevnim putovanjima.

Osim navedenih obilježja putovanja, prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije (spol, dob, stupanj obrazovanja, broj članova kućanstva, radni status, županija).

S obzirom na to da se podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske odnose na svako pojedino tromjesečno razdoblje, spajanjem rezultata četiriju tromjesečnih razdoblja nije moguće procijeniti broj/udio osoba koje su u promatranoj godini bile, ili nisu bile, na putovanju. Procjena broja osoba koje su putovale izračunana je na osnovi 7 000 ispitanika anketiranih u posljednjem (četvrtom) valu anketiranja u kojem su obuhvaćena i putovanja tijekom cijele 2022.

U analizi točnosti procjena prikazana je procjena zbroja, koeficijent varijacije u postotku te 95,0% interval pouzdanosti za procjenu zbroja. Pokazatelji čiji se koeficijent varijacije kreće između vrijednosti od 10,0% do 29,9% stavljene su u zagrade, što znači da je riječ o manje preciznim procjenama.

Stopa odgovora

Stopa odgovora jest 54,9% svih prihvatljivih jedinica.

Najviše neodgovora prisutno je na pitanjima o izdacima za putovanje. Ovaj problem neodgovora ublažen je sekvencijalnom metodom imputacije hot-deck.

Stope imputacije čine izdaci za prijevoz (12,9%), izdaci za smještaj (15,3%), izdaci za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (10,5%) te ostali izdaci (3,9%).

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu posjeta.

Uobičajenu sredinu (okruženje) neke osobe čini neposredna blizina doma i mjesto rada ili školovanja te ostala često posjećivana mjesta. Postoji samo jedna uobičajena sredina neke osobe. Uobičajenu sredinu određuju četiri kriterija: prelazak administrativne granice prebivališta, trajanje putovanja, učestalost odlaska na putovanja i razlog odlaska na putovanje.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Nacionalni turizam zemlje obuhvaća domaći turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima unutar zemlje, ali izvan svoga uobičajenog okruženja, i izlazni turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima izvan granica zemlje i izvan svoga uobičajenog okruženja.

Posjetitelj je svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja na vrijeme kraće od 12 mjeseci neprekidno i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta, pri čemu postaje turist ako provede barem jednu noć u smještajnom objektu. Posjetitelje čine turisti i jednodnevni posjetitelji.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svoje uobičajene sredine provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu radi odmora, rekreacije, posjeta rodbini i prijateljima, očuvanja i unapređenja zdravlja, poslovnih, vjerskih i drugih razloga. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Jednodnevni posjetitelj jest svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja i ne provede noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta.

Trajanje turističkog putovanja jest vrijeme provedeno na putovanju i može trajati najviše 365 dana neprekidno. Prema kriteriju trajanja, putovanja mogu biti jednodnevna i višednevna.

Jednodnevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima se u odredištu provede najmanje tri, a manje od 24 sata (nije ostvareno noćenje).

Višednevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima je ostvareno barem jedno, a manje od 365 noćenja.

S obzirom na svrhu, putovanja mogu biti privatna i poslovna.

Privatno putovanje jest putovanje čija je svrha odmor, rekreacija, kupnja, zdravlje, hodočašće, vjerski razlozi, posjet rodbini i prijateljima i slično. Privatna putovanja nisu tjedne migracije ili odlazak na posao ili školovanje, sezonski rad, boravak u bolnicama ili lječilištima koji je plaćen preko socijalnog osiguranja, boravak u izbjeglištvu i azilu.

Poslovno putovanje jest putovanje čija je svrha posao ili profesionalni razlozi, ali ne i svakodnevna lokalna putovanja i poslovno motivirana putovanja u uobičajenoj sredini. U poslovna putovanja ubrajaju se putovanja na kongrese, konferencije, poslovne sastanke, sajmove, izložbe, učenje jezika i ostala obrazovna putovanja, kulturna, sportska i slična putovanja, ali ne i poslovna putovanja koja su plaćena iz posjećenog mjesta.

Duljina boravka za višednevno putovanje određuje se brojem provedenih noći u mjestu boravka. Razlikujemo kraća i dulja putovanja.

Kraća putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare jedno do tri noćenja.

Dulja putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare četiri i više noćenja.

Izdaci na putovanju obuhvaćaju sve izdatke koje je posjetitelj imao za putovanje, a nastali su prije samog početka putovanja i za vrijeme putovanja. Navedene izdatke može načiniti i druga osoba uime posjetitelja i na njegov trošak.

Kratice
EU	Europska unija
EZ	Europska zajednica
kn	kuna
mil.	milijun
NN	Narodne novine
tis.	tisuća

Znakovi
( )	manje precizan podatak

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Suzana Nujić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr