Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 18. svibnja 2023.
POLJ-2022-6-1

ISSN 1334-0557

ŠUMARSTVO U 2022.

Ukupna površina šumskog zemljišta u 2022. u odnosu na 2021. ostala je na približno istoj razini i iznosila je oko 2,76 milijuna hektara.

Količina ukupno posječenog drva u državnim i privatnim šumama u 2022. u odnosu na 2021. veća je za 7,2%. Izraženo u drvnoj masi, to je povećanje za oko 357 tisuća m3.

Ukupna sječa četinjača bila je manja za 17,0%, a sječa listača veća za 11,7% u odnosu na prethodnu godinu.

U 2022. proizvodnja ogrjevnog drva bila je veća za 22,3%, odnosno za oko 474 tisuće m3, dok je proizvodnja industrijskog drva (grubo obrađena drva) bila manja za 4,1%, odnosno za oko 117 tisuća m3 u odnosu na 2021.

Ukupne štete u šumarstvu u 2022. u odnosu na 2021. povećale su se za 16,9%. U pojedinačnim vrstama šteta najveće je povećanje u broju šteta nastalih kao posljedica požara.

Monetarni pokazatelji statistike šumarstva bit će objavljeni 30. lipnja 2023. u Priopćenju POLJ-2023-6-2 ''Ekonomski računi šumarstva u 2021.''.

 

1. POVRŠINA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

  Površina šumskog zemljišta, ha Indeksi
2022.
2021.
2021. 2022.
Ukupno 2 753 429 2 763 059 100,3
Šume 2 530 865 2 544 739 100,5
Gospodarske šume 1 545 642 1 541 530 99,7
Zaštitne šume 524 531 543 480 103,6
Šume s posebnom namjenom 460 692 459 729 99,8
Ostalo šumsko zemljište 183 008 178 965 97,8
Neplodno zemljište 39 556 39 355 99,5

2. PROIZVODNJA PROIZVODA ŠUMARSTVA

     Proizvedene količine, tis. m3 Indeksi
2022.
2021.
2021. 2022.
Ukupno posječeno drvo 4 986 5 343 107,2
Četinjače  792 657 83,0
Listače 4 194 4 686 111,7
Ogrjevno drvo (uključujući drvo za drveni ugljen) 2 130 2 604 122,3
Četinjače 50 43 86,0
Listače 2 080 2 561 123,1
Industrijsko drvo (grubo obrađeno drvo) 2 856 2 739 95,9
Četinjače 742 614 82,7
Listače 2 114 2 125 100,5
Trupci (pilanski i furnirski) 2 394 2 426 101,3
Četinjače 517 461 89,2
Listače 1 877 1 965 104,7
Celulozno drvo  458 310 67,7
Četinjače 222 151 68,0
Listače 236 159 67,4
Ostalo industrijsko drvo  4 3 75,0
Četinjače 3 2 66,7
Listače 1 1 100,0

3. ŠTETE U ŠUMARSTVU

         Količina drvne mase, tis.m3 Indeksi
2022.
2021.
2021. 2022.
Ukupne štete 231 270 116,9
Štete od požara 8 140 1)
Štete od štetočina 71 45 63,4
Štete od vremenskih nepogoda 152 85 55,9

1) Indeks je veći od 999

G-1. SJEČA DRVA U 2021. I 2022.

G-2. SJEČA DRVA U 2021. I 2022. - PREMA VRSTAMA DRVEĆA

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o proizvodnji šumarstva i sječi drva do 2013. dobiveni su prikupljanjem i obradom podataka od izvještajnih jedinica koje se bave djelatnošću šumarstva i sječe drva definiranom područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, odjeljkom 02 Šumarstvo i sječa drva, prema NKD-u 2007.

Od 2014. podaci vezani za šumarstvo preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede – Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, odnosno Hrvatskih šuma d. o. o. kao administrativnog izvora podataka.

Podaci o proizvodnji šumarskih proizvoda od 2014. usklađeni su s međunarodnim Upitnikom o šumarstvu, JFSQ (Joint Forest Sector Questionnaire), koji se na godišnjoj razini dostavlja u Eurostat i ostale relevantne institucije.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice na koje se odnose podaci jesu uprave šuma javnog poduzeća Hrvatske šume d. o. o. i druge pravne osobe koje su razvrstane u djelatnosti definirane područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, odjeljkom 02 Šumarstvo i sječa drva, te one pravne osobe koje su razvrstane u druge djelatnosti, a obavljaju djelatnosti šumarstva i sječe drva te usluga povezanih s njima.

Podaci su generirani u obliku baza podataka koje su pripremile Hrvatske šume d. o. o. i proslijedile u Državni zavod za statistiku u obliku prilagođenu za daljnju obradu.

Definicije

Šuma je, prema članku 5. Zakona o šumama (NN, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi. Šumom se smatraju i šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ako je sastavni dio šumskoga kompleksa) i sjemenska sastojina; spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa.

Prema članku 22. Zakona o šumama (NN, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), šume se prema namjeni razvrstavaju na:

–  gospodarske šume − očuvanjem i unaprjeđenjem svojih općekorisnih funkcija ponajprije služe za proizvodnju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.

–  zaštitne šume − očuvanjem i unaprjeđenjem svojih općekorisnih funkcija ponajprije služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine, a radovi u njima provode se uz uvažavanje njihove primarne namjene.

Šume s posebnom namjenom jesu:

  1. zaštićene šume
  2. urbane šume
  3. šumski sjemenski objekti
  4. šume za znanstvena istraživanja
  5. šume za potrebe obrane Republike Hrvatske
  6. šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.

Ostalo šumsko zemljište obuhvaća neobraslo neproizvodno zemljište (prosjeke, svijetle pruge uz prometnice, trase dalekovoda, naftovoda i sl.) te neobraslo proizvodno zemljište (čistine, blagi kamenjari, tršćaci i sl.).

Neplodno zemljište obuhvaća šumske prometnice šire od 5 m, vodotoke, kanale, močvare, ljuti krš, površine pod građevinskim objektima, šljunčare, kamenolome i sl.

Trupci (listača i četinjača) jesu dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjem prerađivanju piljenjem, katkad rezanjem ili ljuštenjem, jer imaju povoljna fizička i kemijska svojstva te su namijenjeni industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje.

Industrijsko drvo (listača i četinjača) obuhvaća sve vrste drva pogodne za mehaničku preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove, ostalo dugo drvo, sječenica i dr.

Drvo za celulozu jest oblo i cijepano drvo četinjača, bukve i mekih listača. Namijenjeno je proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana.

Ogrjevno drvo (listača i četinjača) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj suhoće, dimenzije i način slaganja. Prema vrsti drva, razlikujemo tvrdo ogrjevno drvo (bukovina, grabovina, cerovina, hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina).

Ostalo industrijsko drvo (grubo obrađeno drvo) obuhvaća sitno tehničko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja, raznih letvi i stupova za ogradu, ručica za alat i sl. izrađuju se od izbojaka iz panja, pitomoga kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. sijeku se zimi.

 

Kratice

Eurostat Statistički ured Europske unije
ha hektar
m3 kubični metar
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007
NN Narodne novine
tis. tisuća
TT telegrafski i telefonski

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić i Ana Pavetić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti