Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 25. studenog 2022.
POLJ-2022-1-9

ISSN 1334-0557

PRVA PROCJENA REALNOG DOHOTKA U POLJOPRIVREDI U 2022.

Prema prvoj procjeni, vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2022. iznosit će 12 736 milijuna kuna, što je porast od 0,8% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti povećana za 9,5% i iznosit će 22 643 milijuna kuna.

Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 11 031 milijun kuna. U odnosu na prethodnu godinu očekuje se porast od 0,5%.

Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prethodnu godinu porastao je za 0,5%.

Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 70 163 kune, što je pad od 2,7%.

1. VRIJEDNOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, REALNOG DOHOTKA I ULOŽENOG RADA U POLJOPRIVREDI

   2021. Procjena 2022. Stopa promjene 2022./2021.
  mil. kuna %
Poljoprivredna proizvodnja 20 688 22 643 9,45
Međufazna potrošnja 9 709 11 613 19,61
Bruto dodana vrijednost 10 979 11 031 0,47
Potrošnja fiksnoga kapitala 2 362 2 317 -1,90
Neto dodana vrijednost 8 618 8 714 1,11
Naknada zaposlenicima 1 201 1 341 11,62
Realni dohodak  12 640 12 736 0,76
  Jedinica godišnjeg rada, tis.  
Uloženi rad 171 172 100,5
  kune indeks 2022./2021.
Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada (pokazatelj A)1) 72 082 70 163 97,3

1) Deflator primijenjen za izračun realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest implicitni indeks cijena bruto domaćeg proizvoda i prema Eurostatovim izračunima za Republiku Hrvatsku za 2022. iznosi 105,501.

G-1. STOPA PROMJENE VAŽNIJIH VRIJEDNOSNIH POKAZATELJA POLJOPRIVREDE U 2022.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunana je na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Pravna osnova

Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi napravljena je na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i usklađena s Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice te njezinim izmjenama i dopunama.

Obuhvat

U procjeni realnog dohotka obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti outputa biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti.

Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici  poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Realni dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.

Pokazatelj A – indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest kvocijent vrijednosti realnog dohotka izraženoga u kunama i uloženog rada izraženoga u ukupnim jedinicama godišnjeg rada, deflacioniran s implicitnim indeksom cijena bruto domaćeg proizvoda.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.

 

Kratice

Eurostat Statistički ured Europske unije
EZ Europska zajednica
mil. milijun
NN Narodne novine
tis. tisuća

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Matej Pejković i Viktor Štimac

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti