Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 27. lipnja 2022.
OBR-2022-4-4

ISSN 1334-0557

STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ U 2021.

U 2021. diplomiralo je ili završilo studij 33 415 studenata. Udio studentica u tom broju iznosio je 20 369, odnosno 61,0%.

Među studentima koji su diplomirali ili završili studij više studentica

Od ukupno 33 415 studenata koji su diplomirali/završili studij, na visokim je školama diplomiralo/završilo studij 4,0% studenata, na veleučilištima 13,3%, na fakultetima 80,5% (na stručnom studiju 12,7%, a na sveučilišnom studiju 67,8% studenata), dok je na umjetničkim akademijama diplomiralo 2,2% studenata.

Najviše studentica koje su diplomirale/završile studij zastupljeno je na umjetničkim akademijama, 65,2%, a slijede sveučilišni studij na fakultetima, 63,4%, stručni studij na fakultetima, 59,6%, na veleučilištima, 53,8%, te na visokim školama, 45,7%.

Najviše studenata diplomiralo na sveučilišnome preddiplomskom studiju

Najviše studenata prema bolonjskom je programu diplomiralo na sveučilišnome preddiplomskom studiju, njih 30,5%, na sveučilišnome diplomskom studiju 30,0%, na stručnome preddiplomskom studiju 21,6%, na integriranome preddiplomskome i diplomskom studiju 9,3%, na specijalističkome diplomskome stručnom studiju 8,4%, a kratki stručni preddipomski studij završilo je 0,1% studenata. Prema predbolonjskom programu diplomiralo je ili završilo studij 0,1% studenata.

Najviše studenata koji su diplomirali/završili studij u dobi od 20 do 24 godine

Prema godinama života, najviše studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je u skupini 22 – 24 godine (46,1%), a najmanje u skupini 37 – 39 godina (1,5%). U skupini do 21 godine bilo je 3,5% studenata, u skupini 25 – 27 godina bilo ih je 31,6%, u skupini 28 – 30 godina bilo ih je 7,7%, u skupini 31 – 33 godine bilo ih je 3,5%, u skupini 34 – 36 godina bilo ih je 2,3%, a u skupini 40 i više godina bilo ih je 3,8%.

Najviše studenata diplomiralo/završilo studij iz područja društvenih znanosti

U 2021. najveći je broj studenata koji su diplomirali/završili studij bio iz područja društvenih znanosti (42,7%), a slijedila su područja tehničke znanosti (25,6%), biomedicina i zdravstvo (11,6%), humanističke znanosti (6,4%), biotehničke znanosti (5,3%), prirodne znanosti (4,4%) i umjetničko područje (2,3%). Najmanje studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (1,7%).

1. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKOG UČILIŠTA, VRSTI STUDIJA I SPOLU U 2021.

  Spol Ukupno Visoke škole Veleučilišta  Fakulteti Umjetničke akademije
ukupno stručni studij sveučilišni studij 
Visoka učilišta  svega 33 415 1 341 4 453 26 905 4 249 22 656 716
  studenti 13 046 728 2 059 10 010 1 715 8 295 249
  studentice 20 369 613 2 394 16 895 2 534 14 361 467
Prema predbolonjskom programu svega 8 - - 8 - 8 -
  studenti 6 - - 6 - 6 -
  studentice 2 - - 2 - 2 -
Sveučilišni dodiplomski studij svega 8 - - 8 - 8 -
  studenti 6 - - 6 - 6 -
  studentice 2 - - 2 - 2 -
Prema bolonjskom programu svega 33 407 1 341 4 453 26 897 4 249 22 648 716
  studenti 13 040 728 2 059 10 004 1 715 8 289 249
  studentice 20 367 613 2 394 16 893 2 534 14 359 467
Kratki stručni preddiplomski studij svega 4 - 1 3 3 - -
  studenti 3 - 1 2 2 - -
  studentice 1 - - 1 1 - -
Stručni preddiplomski studij svega 7 229 940 3 184 3 105 3 105 - -
  studenti 3 211 518 1 376 1 317 1 317 - -
  studentice 4 018 422 1 808 1 788 1 788 - -
Specijalistički diplomski stručni studij svega 2 810 401 1 268 1 141 1 141 - -
  studenti 1 288 210 682 396 396 - -
  studentice 1 522 191 586 745 745 - -
Sveučilišni preddiplomski studij svega 10 178 - - 9 852 - 9 852 326
  studenti 3 818 - - 3 709 - 3 709 109
  studentice 6 360 - - 6 143 - 6 143 217
Sveučilišni diplomski studij svega 10 024 - - 9 764 - 9 764 260
  studenti 3 774 - - 3 696 - 3 696 78
  studentice 6 250 - - 6 068 - 6 068 182
Integrirani preddiplomski i diplomski studij svega 3 162 - - 3 032 - 3 032 130
  studenti 946 - - 884   884 62
  studentice 2 216 - - 2 148 - 2 148 68

2. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKIH UČILIŠTA, DOBNIM SKUPINAMA I SPOLU U 2021.

   Ukupno Dobne skupine
21 i manje 22 – 24 25 – 27 28 – 30 31 – 33 34 – 36 37 – 39 40 i više
Visoka učilišta ukupno 33 415 1 161 15 386 10 559 2 569 1 181 777 509 1 273
  studenti 13 046 342 5 695 4 275 1 202 541 334 204 453
  studentice 20 369 819 9 691 6 284 1 367 640 443 305 820
Visoke škole  ukupno 1 341 25 474 289 153 143 94 47 116
  studenti 728 6 217 166 96 88 63 28 64
  studentice 613 19 257 123 57 55 31 19 52
Veleučilišta  ukupno 4 453 131 1 768 1 062 456 270 205 157 404
  studenti 2 059 49 749 536 252 136 109 69 159
  studentice 2 394 82 1 019 526 204 134 96 88 245
Fakulteti ukupno 26 905 976 12 811 8 959 1 900 750 469 295 745
  studenti 10 010 282 4 619 3 489 828 306 159 102 225
  studentice 16 895 694 8 192 5 470 1 072 444 310 193 520
Stručni studij  ukupno 4 249 115 1 890 1 061 392 222 160 121 288
  studenti 1 715 37 720 443 178 108 72 46 111
  studentice 2 534 78 1 170 618 214 114 88 75 177
Sveučilišni studij  ukupno 22 656 861 10 921 7 898 1 508 528 309 174 457
  studenti 8 295 245 3 899 3 046 650 198 87 56 114
  studentice 14 361 616 7 022 4 852 858 330 222 118 343
Umjetničke akademije  ukupno 716 29 333 249 60 18 9 10 8
  studenti 249 5 110 84 26 11 3 5 5
  studentice 467 24 223 165 34 7 6 5 3

3. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTAMA VISOKIH UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA I SPOLU U 2021.

   Ukupno Način studiranja
redoviti izvanredni
svega studenti studentice svega studenti studentice svega studenti studentice
Visoka učilišta  33 415 13 046 20 369 24 290 9 445 14 845 9 125 3 601 5 524
Visoke škole 1 341 728 613 733 367 366 608 361 247
Veleučilišta 4 453 2 059 2 394 1 924 883 1 041 2 529 1 176 1 353
Fakulteti 26 905 10 010 16 895 20 947 7 959 12 988 5 958 2 051 3 907
Stručni studij  4 249 1 715 2 534 2 107 874 1 233 2 142 841 1 301
Sveučilišni studij  22 656 8 295 14 361 18 840 7 085 11 755 3 816 1 210 2 606
Umjetničke akademije  716 249 467 686 236 450 30 13 17

4. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ PREMA ZNANSTVENIM I UMJETNIČKIM PODRUČJIMA STUDIJA I SPOLU U 2021.

     Ukupno Znanstveno i umjetničko područje studija
svega studentice prirodne znanosti tehničke znanosti biomedicina i zdravstvo biotehničke znanosti društvene znanosti humanističke znanosti umjetničko područje interdisciplinarna područja znanosti
Ukupno 33 415 20 369 1 459 8 545 3 882 1 765 14 266 2 128 776 594
Visoke škole 1 341 613 - 238 21 79 991 4 8 -
Veleučilišta 4 453 2 394 - 1 536 1 278 113 1 458 - - 68
Fakulteti 26 905 16 895 1 459 6 771 2 583 1 573 11 806 2 116 139 458
Stručni studij 4 249 2 534 - 779 416 87 2 934 8 25 -
Sveučilišni studij 22 656 14 361 1 459 5 992 2 167 1 486 8 872 2 108 114 458
Umjetničke akademije 716 467 - - - - 11 8 629 68

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2021. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij u 2021. u tiskanome ili elektroničkom obliku (obrazac ŠV-50).

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu i oni koji su diplomirali/završili studij prema bolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.

Završetkom preddiplomskoga, diplomskoga ili integriranoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv, dok se završetkom stručnoga ili specijalističkoga diplomskoga stručnog studija stječe stručni naziv uz naznaku struke u skladu sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/07. i 118/12.).

Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište i visoka škola jesu ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja i ne može imati visoke škole kao sastavnice.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski sveučilišni, diplomski sveučilišni i poslijediplomski studij. U skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova. Studijski programi mogu se provoditi i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Stručno obrazovanje obuhvaća kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij. Stručni studiji traju dvije do tri godine, završavaju polaganjem svih ispita, a studijskim se programom može predvidjeti polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada. Njihovim završetkom stječe se 120 – 180 ECTS bodova. Iznimno, stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.

Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija u trajanju od jedne do dvije godine te polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućega završnog ispita stječe se u pravilu 60 – 120 ECTS bodova.

Kratice

ECTS Europski sustav prijenosa bodova
ISVU Informacijski sustav visokih učilišta
NN Narodne novine

Znakovi

- nema pojave

 

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković


MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.


Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti