Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 13. travnja 2021.
TRAN-2021-2-1/2

ISSN 1334-0557

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U VELJAČI 2021.

 

U veljači 2021. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 40 468 ili 83,9% manje nego u istome mjesecu 2020., kada je ostvaren promet od 250 610 putnika.

Na pad prometa putnika u hrvatskim zračnim lukama izravno su utjecale okolnosti prouzročene širenjem bolesti COVID-19.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 31 tisućom putnika (pad od 83,2% u odnosu na veljaču 2020., kada su prevezene 183 tisuće putnika), slijedi zračna luka Split, sa 6 tisuća putnika (pad od 76,8% u odnosu na veljaču 2020., kada je prevezeno 25 tisuća putnika), te zračna luka Dubrovnik, s 4 tisuće putnika (pad od 89,6% u odnosu na veljaču 2020., kada su prevezene 34 tisuće putnika).

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 8 tisuća putnika, što je pad od 88,6% u odnosu na isto razdoblje 2020.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u veljači 2021. iznosio je 2 074, što je pad od 54,5% u usporedbi s veljačom 2020., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 560.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u veljači 2021. iznosio je 589 tona, što je pad od 13,6% u usporedbi s veljačom 2020., kada je promet tereta iznosio 682 tone.

G-1. PUTNICI U ZRAČNIM LUKAMA PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA OD VELJAČE 2018. DO VELJAČE 2021.

1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA

    Mjerna jedinica 2020. 2021. Indeksi
II. I. – II. II. I. – II. II. 2021.
II. 2020.
I. – II. 2021.
I. – II. 2020.
Operacije zrakoplova ukupno broj 4 560 9 054 2 074 4 271 45,5 47,2
Promet putnika  tis. 251 509 40 90 16,1 17,6
Promet tereta t 682 1 442 589 1 146 86,4 79,5

2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U VELJAČI 2021.

    Promet putnika Indeksi
II. 2021.
II. 2020.
Ukupno 40 468 16,1
          Zagreb 30 758 16,8
          Split 5 706 23,2
          Dubrovnik 3 500 10,4
          Pula 192 23,0
          Osijek 186 61,0
          Zadar 70 0,9
          Rijeka 48 13,2
          Brač 6 -
          Mali Lošinj 2 5,4

3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U VELJAČI 2021.

    Promet putnika Indeksi
II. 2021.
II. 2020.
Njemačka 8 465 11,4
Nizozemska 5 442 53,1
Turska  3 962 36,8
Francuska 2 166 15,7
Švicarska 854 13,6
Katar 605 5,4
Italija 575 14,1
Sjeverna Makedonija1) 511 14,7
Ukrajina 445 -
Danska 425 8,5

1) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

 

Kratice  
   
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
t tona
tis. tisuća
   
   
Znakovi  
   
- nema pojave

 

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti