Priopćenje

Godina: LVIII.

Zagreb, 11. studenog 2021.

TRAN-2021-3-1/3

ISSN 1334-0557

PROMET U MORSKIM LUKAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2021.

Nastavak porasta broja putnika u trećem tromjesečju 2021.

U hrvatskim morskim lukama u trećem tromjesečju 2021. ukrcano je i iskrcano 15 849 tisuća putnika. U usporedbi s istim razdobljem 2020., to je porast za 50,1%. U usporedbi s 2019., to je ipak pad od 15,9%.

Okolnosti izazvane širenjem bolesti COVID-19 u 2020. izravno su utjecale na pad prometa putnika i vozila u hrvatskim morskim lukama koji sada pokazuje oporavak.

U trećem tromjesečju 2021. nastavio se povratak putnika na brodovima na kružnom putovanju, 162 tisuće putnika, te su luke Dubrovnik, Split, Šibenik, Hvar i Zadar ostvarile znatan porast prometa putnika na brodovima za kružna putovanja. U usporedbi s istim tromjesečjem 2019., promet putnika na brodovima za kružna putovanja pao je za 74,9%.

U trećem tromjesečju 2021. ostvaren je i znatniji porast ukrcanih i iskrcanih vozila u odnosu na 2020. U usporedbi s 2019., na brodove se ukrcalo i iskrcalo 5,2% više osobnih vozila i 52,0% manje autobusa.

Pad prometa robe u morskim lukama

Ukupan promet robe na razini Republike Hrvatske pao je za 8,9% u odnosu na isto razdoblje 2020., što je prouzročeno padom prometa tekućeg tereta za 15,7% (s udjelom u ukupnom prometu robe od 53%) i suhoga rasutog tereta za 3,2% (s udjelom u ukupnom prometu robe od 24%) u odnosu na isto razdoblje 2020., dok je promet robe u kontejnerima ostvario porast od 6,9% (s udjelom u ukupnom prometu robe od 16%).

Od pet luka koje ostvaruju 93% ukupnog prometa robe u morskim lukama, pad je u trećem tromjesečju 2021. prisutan u luci Omišalj (22,8%), luci Rijeka (0,8%) i luci Bakar (39,5%).

G-1. PROMET PUTNIKA PO TROMJESEČJIMA U 2020. I 2021.

G-2. STRUKTURA PROMETA ROBE U TREĆEM TROMJESEČJU 2021.

1. PROMET BRODOVA, PUTNIKA I ROBE U MORSKIM LUKAMA

	Mjerna jedinica	2020.		2021.		Indeksi
	Mjerna jedinica	VII. – IX.	I. – IX.	VII. – IX.	I. – IX.	VII. – IX. 2021. VII. – IX. 2020.	I. – IX. 2021. I. − IX. 2020.
Promet brodova, prispjeli	broj	99 545	194 185	127 056	250 378	127,6	128,9
Promet putnika	tis.	10 560	16 124	15 849	23 675	150,1	146,8
Promet robe	tis. t	5 544	15 485	5 049	16 233	91,1	104,8

2. PROMET ROBE U IZABRANIM¹⁾ MORSKIM LUKAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2021.

	Ukupan promet robe, t	Indeksi VII. – IX. 2021. VII. – IX. 2020.
Omišalj	1 712 780	77,2
Ploče	945 178	177,4
Rijeka	817 758	99,2
Split	632 667	117,4
Bakar	605 342	60,5

1) Luke koje su u prethodne tri godine ostvarile ukupan godišnji promet robe veći ili jednak 1 mil. t

3. PROMET PUTNIKA U IZABRANIM¹⁾ MORSKIM LUKAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2021.

	Promet putnika, ukupno	Indeksi VII. – IX. 2021. VII. – IX. 2020.	Unutarnji promet putnika	Indeksi VII. – IX. 2021. VII. – IX. 2020.	Međunarodni promet putnika	Indeksi VII. – IX. 2021. VII. – IX. 2020.
Ukupno	15 848 722	150,1	15 593 031	148,1	255 691	879,9
Od toga
Split	2 137 492	156,8	2 023 448	150,8	114 044	538,9
Jablanac	1 056 263	151,8	1 056 263	151,8	-	-
Korčula	998 016²⁾	162,1	995 920²⁾	161,8	2 096	⁴⁾
Zadar	955 683	132,7	951 420	132,3	4 263	430,2
Dubrovnik	911 683	196,6	821 470	178,8	90 213	⁴⁾
Cres	879 618	149,9	879 618	149,9	-	-
Supetar	783 959	131,7	783 959	131,7	-	-
Preko	767 596	127,8	767 596	127,8	-	-
Krk	665 131	135,5	665 131	135,5	-	-
Rab	656 703	144,8	656 703	144,8	-	-
Novalja	567 723	160,5	567 668	160,5	55	-
Biograd	554 915	134,0	554 915	134,0	-	-
Pula	481 330³⁾	161,2	477 676³⁾	160,0	3 654	⁴⁾
Šibenik	386 729	111,5	382 987	110,4	3 742	⁴⁾
Makarska	357 239	154,6	357 239	154,6	-	-
Rabac	339 453	183,8	339 453	183,8	-	-
Stari Grad	337 567	148,9	337 362	148,8	205	⁴⁾
Hvar	334 747	285,4	331 503	282,7	3 244	⁴⁾
Ploče	240 261	128,7	240 261	128,7	-	-
Trpanj	240 119	128,6	240 119	128,6	-	-
Sućuraj	219 062	148,8	219 062	148,8	-	-
Rogač	177 365	121,9	177 365	121,9	-	-
Vis	153 997	129,7	153 997	129,7	-	-
Božava	152 626	151,1	152 626	151,1	-	-
Trogir	144 498	143,3	144 143	142,9	355	⁴⁾
Vela Luka	137 253	131,2	137 253	131,2	-	-
Sobra	124 444	150,9	124 245	150,7	199	686,2
Poreč	97 950	230,0	79 341	186,3	18 609	-
Rovinj	58 942	309,5	49 715	261,0	9 227	-

1) Luke koje su u prethodne tri godine ostvarile ukupan promet putnika veći ili jednak 200 000
2) Uključen je promet luke Orebić.
3) Uključen je promet luka Brijuni i Fažana.
4) Indeks je veći od 999.

4. UKRCANA I ISKRCANA PUTNIČKA VOZILA PO LUČKIM KAPETANIJAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2021.

	Osobna vozila, motocikli i prikolice, broj	Indeksi VII. – IX. 2021. VII. – IX. 2020.	Autobusi, broj	Indeksi VII. – IX. 2021. VII. – IX. 2020.
Ukupno	3 250 812	140,5	10 150	186,0
Lučka kapetanija Pula	117 928	183,8	265	⁴⁾
Lučka kapetanija Rijeka	751 560	144,7	3 237	184,2
Lučka kapetanija Senj	574 488	153,8	2 652	160,3
Lučka kapetanija Zadar	508 848	128,0	306	144,3
Lučka kapetanija Šibenik	5 379	125,4	-	-
Lučka kapetanija Split	835 265	135,5	1 791	260,7
Lučka kapetanija Ploče	73 132	125,0	91	379,2
Lučka kapetanija Dubrovnik	384 212	137,7	1 808	164,7

1) Indeks je veći od 999.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Detaljni mjesečni podaci od 2013. dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baza podataka ažurira se tromjesečno.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Statističko istraživanje o prometu u morskim lukama Državni zavod za statistiku provodi koristeći se podacima iz Hrvatskoga integriranoga pomorskoga informacijskog sustava. Državni zavod za statistiku preuzima od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dio baze podataka i dalje je statistički obrađuje.

Za evidentiranje dolazaka i odlazaka brodova upotrebljava se Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav (CIMIS) kao jedinstveno sučelje. U sustav CIMIS, putem ovlaštenih pomorskih agenata i brodara, brodovi dostavljaju, među ostalim podacima, i podatke o prometu robe i putnicima. Točnost i cjelovitost podataka u službenom postupku prijave verificira lučka kapetanija.

Detaljna metodološka objašnjenja dostupna su u publikaciji "Metodološke osnove za statističko istraživanje Promet u morskim lukama", koja se nalazi i na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Obuhvat

Podaci obuhvaćaju prispjele i otputovale brodove, ukrcane i iskrcane putnike te utovarenu i istovarenu robu i odnose se na rad svih javnih morskih luka u Republici Hrvatskoj.

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su svi brodovi domaće zastave i stranih zastava koji su uplovili u morske luke Republike Hrvatske ili otplovili iz njih, bez obzira na aktivnosti koje obavljaju u luci. Uključeni su brodovi u balastu.

Podaci o prometu putnika uključuju i putnike na brodovima za kružna putovanja na izletu te sadržavaju samo njihov iskrcaj.

Definicije

Statistička luka sastoji se od jedne ili više luka pod nadzorom lučke ispostave koja može registrirati kretanja brodova, putnika i tereta.

Brod je plovilo čija je duljina veća od 12 m i tonaža veća od 15 BT ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika.

Putnik je svaka osoba koja putuje na trgovačkom brodu. Operativno osoblje na zadatku ne smatra se putnicima. Putnicima se ne smatraju članovi posade koji nisu na dužnosti i ne plaćaju kartu, unatoč tomu što putuju brodom, te mala djeca.

Izlet putnika na kružnom putovanju brodom jest kratak posjet putnika na kružnom putovanju turističkoj atrakciji u luci, dok njihova kabina na brodu ostaje rezervirana.

Unutarnji promet putnika obuhvaća promet između dviju domaćih luka.

Međunarodni promet putnika obuhvaća promet između luke ukrcaja putnika u Republici Hrvatskoj i luke iskrcaja putnika u inozemstvu i obratno.

Roba podrazumijeva svaku robu koja se prevozi morem. Uključena su sva pakiranja i oprema kao što su kontejneri, izmjenjivi sanduci i palete. Uključena je roba prevezena kamionima, prikolicama i poluprikolicama. Isključen je pak prijevoz goriva na brod i zalihe broda, riba iskrcana iz ribarskog broda i brodova za preradu ribe, roba prevezena između različitih bazena ili dokova iste luke.

Kratice

BT	bruto tonaža
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
m	metar
mil.	milijun
t	tona
tis.	tisuća

Znakovi

-	nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos, Lidija Pilat i Anita Stanković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Izjava o pristupačnosti