Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 01. srpnja 2021.
OBR-2021-4-4

ISSN 1334-0557

STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ U 2020.

U 2020. diplomiralo je ili završilo studij 33 284 studenta. Udio studentica u tom broju iznosio je 20 157, odnosno 60,6%.

Među studentima koji su diplomirali ili završili studij više je studentica

Od ukupno 33 284 studenta koji su diplomirali/završili studij, na visokim je školama diplomiralo/završilo studij 4,4% studenata, na veleučilištima 15,5%, na fakultetima 78,3% (na stručnom studiju 9,8%, a na sveučilišnom studiju 68,5% studenata), dok je na umjetničkim akademijama diplomiralo 1,8% studenata.

Najviše studentica koje su diplomirale/završile studij zastupljeno je na umjetničkim akademijama, 66,8%, a slijede sveučilišni studij na fakultetima, 63,2%, stručni studij na fakultetima, 58,1%, veleučilišta, 53,5%, te visoke škole, s 46,7% studentica.

Najviše studenata diplomiralo je na sveučilišnome preddiplomskom studiju

Najviše studenata prema bolonjskom je programu diplomiralo na sveučilišnome preddiplomskom studiju, njih 33,1%, na sveučilišnome diplomskom studiju 28,9%, na stručnome preddiplomskom studiju 22,0%, na integriranome preddiplomskome i diplomskom studiju 8,2%, na specijalističkome diplomskome stručnom studiju 7,6%, a kratki stručni preddipomski studij završilo je 0,1% studenata. Prema predbolonjskom programu diplomiralo je ili završilo studij 0,1% studenata.

Najviše studenata koji su diplomirali/završili studij jesu osobe u dobi od 20 do 24 godine

Prema godinama života, najviše studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je u skupini 20 – 24 godine (48,1%), a najmanje u skupini do 21 godinu (3,5%). U skupini 25 – 27 godina bilo je 30,1% studenata, u skupini 28 – 30 godina 7,5%, u skupini 31 – 33 godine 3,4%, u skupini 34 – 36 godina 2,2%, u skupini 37 – 39 godina 1,7%, a u skupini 40 i više godina bilo je 3,5% studenata koji su diplomirali/završili studij.

Najviše je studenata diplomiralo/završilo studij iz područja Društvenih znanosti

U 2020. najveći je broj studenata koji su diplomirali/završili studij bio iz područja Društvenih znanosti (41,2%), a slijedila su područja Tehničke znanosti (26,6%), Biomedicina i zdravstvo (10,9%), Humanističke znanosti (7,1%), Biotehničke znanosti (5,8%), Prirodne znanosti (4,5%) i Umjetničko područje (2,1%). Najmanje studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je iz Interdisciplinarnih područja znanosti (1,8%).

1. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKOG UČILIŠTA, VRSTI STUDIJA I SPOLU U 2020.

  Spol Ukupno Visoke škole Veleučilišta  Fakulteti Umjetničke akademije
ukupno stručni studij sveučilišni studij 
Visoka učilišta  svega 33.284 1.450 5.163 26.084 3.278 22.806 587
  studenti 13.127 773 2.401 9.758 1.375 8.383 195
  studentice 20.157 677 2.762 16.326 1.903 14.423 392
Prema predbolonjskom programu svega 31 - - 31 - 31 -
  studenti 28 - - 28 - 28 -
  studentice 3 - - 3 - 3 -
Sveučilišni dodiplomski studij svega 31 - - 31 - 31 -
  studenti 28 - - 28 - 28 -
  studentice 3 - - 3 - 3 -
Prema bolonjskom programu svega 33.253 1.450 5.163 26.053 3.278 22.775 587
  studenti 13.099 773 2.401 9.730 1.375 8.355 195
  studentice 20.154 677 2.762 16.323 1.903 14.420 392
Kratki stručni preddiplomski studij svega 7 - 5 2 2 - -
  studenti 6 - 5 1 1 - -
  studentice 1 - - 1 1 - -
Stručni preddiplomski studij svega 7.341 979 3.840 2.522 2.522 - -
  studenti 3.321 3.321 3.321 3.321 3.321 - -
  studentice 4.020 459 2.133 1.428 1.428 - -
Specijalistički diplomski stručni studij svega 2.543 471 1.318 754 754 - -
  studenti 1.222 1.222 1.222 1.222 1.222 - -
  studentice 1.321 218 629 474 474 - -
Sveučilišni preddiplomski studij svega 11.016 - - 10.701 - 10.701 315
  studenti 4.198 - - 4.088 - 4.088 110
  studentice 6.818 - - 6.613 - 6.613 205
Sveučilišni diplomski studij svega 9.626 - - 9.367 - 9.367 259
  studenti 3.550 - - 3.469 - 3.469 81
  studentice 6.076 - - 5.898 - 5.898 178
Integrirani preddiplomski i diplomski studij svega 2.720 - - 2.707 - 2.707 13
  studenti 802 - - 798 - 798 4
  studentice 1.918 - - 1.909 - 1.909 9

G-1. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKOG UČILIŠTA U 2020.

2. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKIH UČILIŠTA, DOBNIM SKUPINAMA I SPOLU U 2020.

      Ukupno Dobne skupine
21 i manje 22 – 24 25 – 27 28 – 30 31 – 33 34 – 36 37 – 39 40 i više
Visoka učilišta ukupno 33.284 1.160 16.014 10.032 2.502 1.119 722 541 1.194
  studenti 13.127 395 6.028 4.023 1.167 511 294 250 459
  studentice 20.157 765 9.986 6.009 1.335 608 428 291 735
Visoke škole  ukupno 1.450 28 524 288 174 143 76 67 150
  studenti 773 12 228 171 103 83 53 47 76
  studentice 677 16 296 117 71 60 23 20 74
Veleučilišta  ukupno 5.163 156 2.271 1.165 478 296 224 180 393
  studenti 2.401 56 954 597 275 150 105 84 180
  studentice 2.762 100 1.317 568 203 146 119 96 213
Fakulteti ukupno 26.084 958 12.933 8.378 1.804 668 417 285 641
  studenti 9.758 323 4.761 3.189 765 274 134 114 198
  studentice 16.326 635 8.172 5.189 1.039 394 283 171 443
Stručni studij  ukupno 3.278 88 1.478 818 320 175 129 91 179
  studenti 1.375 31 567 376 166 80 46 40 69
  studentice 1.903 57 911 442 154 95 83 51 110
Sveučilišni studij  ukupno 22.806 870 11.455 7.560 1.484 493 288 194 462
  studenti 8.383 292 4.194 2.813 599 194 88 74 129
  studentice 14.423 578 7.261 4.747 885 299 200 120 333
Umjetničke akademije  ukupno 587 18 286 201 46 12 5 9 10
  studenti 195 4 85 66 24 4 2 5 5
  studentice 392 14 201 135 22 8 3 4 5

G-2. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA GODINAMA ŽIVOTA I SPOLU U 2020.

3. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTAMA VISOKIH UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA I SPOLU U 2020.

      Ukupno Način studiranja
Redoviti Izvanredni
svega studenti studentice svega studenti studentice svega studenti studentice
Visoka učilišta  33.284 13.127 20.157 24.379 9.434 14.945 8.905 3.693 5.212
Visoke škole 1.450 773 677 772 364 408 678 409 269
Veleučilišta 5.163 2.401 2.762 2.503 1.160 1.343 2.660 1.241 1.419
Fakulteti 26.084 9.758 16.326 20.565 7.733 12.832 5.519 2.025 3.494
Stručni studij  3.278 1.375 1.903 1.485 650 835 1.793 725 1.068
Sveučilišni studij  22.806 8.383 14.423 19.080 7.083 11.997 3.726 1.300 2.426
Umjetničke akademije  587 195 392 539 177 362 48 18 30

4. STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI STUDIJ PREMA ZNANSTVENIM I UMJETNIČKIM PODRUČJIMA STUDIJA I SPOLU U 2020.

      Ukupno Znanstveno i umjetničko područje studija
svega studentice prirodne znanosti tehničke znanosti biomedicina i zdravstvo biotehničke znanosti društvene znanosti humanističke znanosti umjetničko područje interdisciplinarna područja znanosti
Ukupno 33.284 20.157 1.508 8.855 3.640 1.927 13.696 2.375 674 609
Visoke škole 1.450 677 - 302 - 54 1.073 12 9 -
Veleučilišta 5.163 2.762 - 1.638 1.211 189 2.051 - 4 70
Fakulteti 26.084 16.326 1.508 6.915 2.429 1.684 10.572 2.363 168 445
Stručni studij 3.278 1.903 - 777 344 70 2.080 7 - -
Sveučilišni studij 22.806 14.423 1.508 6.138 2.085 1.614 8.492 2.356 168 445
Umjetničke akademije 587 392 - - - - - - 493 94

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2020. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij u 2020. u tiskanome ili elektroničkom obliku (obrazac ŠV-50).

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu i oni koji su diplomirali/završili studij prema bolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.

Završetkom preddiplomskoga, diplomskoga ili integriranoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv, dok se završetkom stručnoga ili specijalističkoga diplomskoga stručnog studija stječe stručni naziv uz naznaku struke u skladu sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/07. i 118/12.).

Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište i visoka škola jesu ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja i ne može imati visoke škole kao sastavnice.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski sveučilišni, diplomski sveučilišni i poslijediplomski studij. U skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova. Studijski programi mogu se provoditi i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Stručno obrazovanje obuhvaća kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij. Stručni studiji traju dvije do tri godine, završavaju polaganjem svih ispita, a studijskim se programom može predvidjeti polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada. Njihovim završetkom stječe se 120 – 180 ECTS bodova. Iznimno, stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.

Završetkom specijalističkoga diplomskog stručnog studija u trajanju od jedne do dvije godine te polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućega završnog ispita stječe se u pravilu 60 – 120 ECTS bodova.

 

Kratice

ECTS Europski sustav prijenosa bodova
ISVU Informacijski sustav visokih učilišta
NN Narodne novine

Znakovi

- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Suzana Stubičan Ćelić i Željka Zwirn Periš


MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.


Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti