DOKTORI ZNANOSTI U 2020.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2020. akademski stupanj postiglo je 615 doktora znanosti. Udio žena u tom broju iznosio je 354, odnosno 57,6%.

Među doktorima znanosti više je žena

Od ukupno 615 doktora znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 69,4%, na Sveučilištu u Osijeku 9,6%, na Sveučilištu u Rijeci 9,3%, na Sveučilištu u Splitu 7,2%, na Sveučilištu u Zadru 4,4%, a na Sveučilištu u Puli – Pola 0,1% doktora znanosti.

Najviše je žena doktorica znanosti doktoriralo na Sveučilištu u Splitu, 66,0%, zatim slijede Sveučilište u Rijeci, 61,4%, Sveučilište u Osijeku, 59,3%, Sveučilište u Zagrebu, 56,2%, i Sveučilište u Zadru, 55,6%.

Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije područje doktorskih disertacija

U 2020. najviše doktorskih disertacija bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (22,1%), slijedilo je područje društvenih znanosti (22,0%), područje tehničkih znanosti (19,5%), područje humanističkih znanosti (13,8%), područje prirodnih znanosti (12,7%), područje biotehničkih znanosti (5,9%) i interdisciplinarna područja znanosti (2,9%). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz umjetničkog područja (1,1%).

Akademski stupanj magistra znanosti prethodno je steklo 12,5% doktora znanosti.

Najviše doktora znanosti u dobnoj skupini 30 – 34 godine

Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (31,9%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 9,9% doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 – 39 godina bilo ih je 20,9%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine bilo ih je 15,0%, u dobnoj skupini 45 – 49 godina bilo ih je 9,9%, a u dobnoj skupini 50 i više godina bilo ih je 12,4%.

Doktori znanosti najviše su zaposleni u obrazovanju

Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (38,9%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 19,3%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 19,3%, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja bilo ih je zaposleno 4,4%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 13,7% doktora znanosti, dok je 4,4% doktora znanosti bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Troškove doktorskog studija za 44,6% doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 44,1% doktora znanosti, za 8,1% doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 3,2% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

PNG PNG PNG

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za doktore znanosti (obrazac ŠV-70), koje ispunjavaju doktori znanosti ili doktori umjetnosti pri stjecanju toga akademskog stupnja.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje doktorata znanosti ili omogućuju stjecanje doktorata znanosti u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04, 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Doktor znanosti jest osoba koja je obranila doktorsku disertaciju.

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Poslijediplomski sveučilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta te javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktor znanosti odnosno doktorica znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti odnosno doktorica umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenoga ili umjetničkog polja i grane, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Kratice

NN	Narodne novine

Znakovi

­-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević i Suzana Stubičan Ćelić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148