Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 31. ožujka 2022.
TUR-2021-1-3

ISSN 1334-0557

NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U 2021.

U 2021. evidentirano 466 tisuća dolazaka i 10,2 milijuna noćenja turista u nekomercijalnome turističkom smještaju

U nekomercijalnim smještajnim objektima evidentirano je 466 tisuća dolazaka i 10,2 milijuna noćenja turista u 2021., što je za 2,3% više dolazaka, ali za 9,3% manje noćenja turista u odnosu na 2020. Turisti su prosječno ostvarili 21,8 noćenja.

Domaći turisti ostvarili su u nekomercijalnom smještaju 113 tisuća dolazaka i 4,5 milijuna noćenja, što je pad dolazaka za 5,3% i pad noćenja za 16,6% u odnosu na 2020. Domaći turisti ostvarili su prosječno 39,4 noćenja.

Strani turisti ostvarili su 353 tisuće dolazaka i 5,7 milijuna noćenja, što je za 4,9% više dolazaka, ali za 2,7% manje noćenja u odnosu na 2020. Strani turisti prosječno su ostvarili 16,1 noćenje.

Tradicionalno, iz Slovenije najviše noćenja stranih turista u nekomercijalnom smještaju

U strukturi ukupnih noćenja stranih turista koji su boravili u nekomercijalnim smještajnim objektima najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije (45,3%). Slijede turisti iz Njemačke (11,2%), Bosne i Hercegovine (11,1%), Srbije (6,8%), Austrije (4,5%) i Češke (2,9%). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 18,2% noćenja.

Zadarska županija s najviše ostvarenih noćenja u nekomercijalnom smještaju

U 2021. u Zadarskoj županiji u nekomercijalnim smještajnim objektima ostvareno je najviše noćenja turista, i to 3,7 milijuna (što je 36,0% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista). Slijede Primorsko-goranska županija s 2,6 milijuna noćenja turista (što je 25,8% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista) te Istarska županija s 1,5 milijuna noćenja turista (što je 14,6% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista).

 

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA U 2021.

    Dolasci Noćenja 2021.
2020. 2021. indeksi
I. 2021.
I. 2020.
2020. 2021. indeksi
I. 2021.
I. 2020.
struktura noćenja, % prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno 455 965 466 228 102,3 11 193 005 10 148 326 90,7 100,0 21,8
Domaći turisti 119 445 113 115 94,7 5 340 311 4 454 554 83,4 43,9 39,4
Strani turisti 336 520 353 113 104,9 5 852 694 5 693 772 97,3 56,1 16,1

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA U 2021.

    Dolasci Noćenja Struktura noćenja, % Prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno − strani turisti 353 113 5 693 772 100,0 16,1
Albanija 229 6 603 0,1 28,8
Austrija 16 721 255 310 4,5 15,3
Belgija 1 144 22 110 0,4 19,3
Bjelorusija 51 777 0,0 15,2
Bosna i Hercegovina 53 730 634 000 11,1 11,8
Bugarska 139 2 891 0,1 20,8
Cipar 15 321 0,0 21,4
Crna Gora 623 11 158 0,2 17,9
Češka 13 581 164 681 2,9 12,1
Danska 711 12 627 0,2 17,8
Estonija 47 464 0,0 9,9
Finska 62 1 160 0,0 18,7
Francuska 1 945 27 494 0,5 14,1
Grčka 41 500 0,0 12,2
Irska 257 4 381 0,1 17,0
Island 15 226 0,0 15,1
Italija 8 852 133 218 2,3 15,0
Kosovo 431 10 097 0,2 23,4
Letonija 75 1 267 0,0 16,9
Lihtenštajn 21 245 0,0 11,7
Litva 126 1 566 0,0 12,4
Luksemburg 117 1 986 0,0 17,0
Mađarska 12 686 146 885 2,6 11,6
Sjeverna Makedonija1) 2 824 84 490 1,5 29,9
Malta 5 90 0,0 18,0
Nizozemska 2 084 32 489 0,6 15,6
Norveška 801 16 756 0,3 20,9
Njemačka 41 942 639 848 11,2 15,3
Poljska 9 010 86 249 1,5 9,6
Portugal 64 992 0,0 15,5
Rumunjska 483 4 960 0,1 10,3
Rusija 2 552 51 853 0,9 20,3
Slovačka 8 042 108 192 1,9 13,5
Slovenija 136 659 2 581 773 45,3 18,9
Srbija 23 154 388 334 6,8 16,8
Španjolska 274 3 735 0,1 13,6
Švedska 2 743 53 265 0,9 19,4
Švicarska 3 400 60 931 1,1 17,9
Turska 77 1 081 0,0 14,0
Ujedinjena Kraljevina 1 902 34 362 0,6 18,1
Ukrajina 1 609 27 887 0,5 17,3
Ostale europske zemlje 44 792 0,0 18,0
Južnoafrička Republika 40 901 0,0 22,5
Maroko 8 48 0,0 6,0
Tunis 4 182 0,0 45,5
Ostale afričke zemlje 65 960 0,0 14,8
Kanada 504 12 516 0,2 24,8
SAD 2 242 42 988 0,8 19,2
Ostale zemlje Sjeverne Amerike 9 174 0,0 19,3
Argentina 36 1 267 0,0 35,2
Brazil 79 1 505 0,0 19,1
Čile 15 156 0,0 10,4
Meksiko 31 398 0,0 12,8
Ostale zemlje Južne i Srednje Amerike 81 1 795 0,0 22,2
Indija 37 896 0,0 24,2
Indonezija 2 77 0,0 38,5
Izrael 87 1 196 0,0 13,7
Japan 17 271 0,0 15,9
Jordan 5 167 0,0 33,4
Katar 3 45 0,0 15,0
Kazahstan 23 343 0,0 14,9
Kina2) 11 325 0,0 29,5
Kontinentalna Kina 35 255 0,0 7,3
Koreja, Republika 6 68 0,0 11,3
Malezija 8 164 0,0 20,5
Singapur 1 17 0,0 17,0
Tajland 28 531 0,0 19,0
Ujedinjeni Arapski Emirati 61 1 407 0,0 23,1
Ostale azijske zemlje 121 3 220 0,1 26,6
Australija 246 3 145 0,1 12,8
Novi Zeland 15 668 0,0 44,5
Ostale zemlje Oceanije 5 41 0,0 8,2

1) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija.

2) U podatke su uključeni Hong Kong, Makao i Tajvan.

G-1. NOĆENJA TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA U 2021.

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA PO ŽUPANIJAMA U 2021.

   Dolasci Noćenja
Republika Hrvatska  466 228 10 148 326
Domaći turisti 113 115 4 454 554
Strani turisti  353 113 5 693 772
Zagrebačka županija 148 4 890
Domaći turisti 88 3 310
Strani turisti  60 1 580
Krapinsko-zagorska županija 31 669
Domaći turisti 23 577
Strani turisti  8 92
Sisačko-moslavačka županija 65 523
Domaći turisti 4 119
Strani turisti  61 404
Karlovačka županija 71 2 937
Domaći turisti 42 2 317
Strani turisti  29 620
Varaždinska županija 45 303
Domaći turisti 6 122
Strani turisti  39 181
Koprivničko-križevačka županija 113 658
Domaći turisti 65 406
Strani turisti  48 252
Bjelovarsko-bilogorska županija 9 106
Domaći turisti 5 50
Strani turisti  4 56
Primorsko-goranska županija 112 998 2 613 555
Domaći turisti 25 605 1 025 419
Strani turisti  87 393 1 588 136
Ličko-senjska županija 18 400 405 200
Domaći turisti 4 867 196 043
Strani turisti  13 533 209 157
Virovitičko-podravska županija 21 379
Domaći turisti 2 48
Strani turisti  19 331
Požeško-slavonska županija - -
Domaći turisti - -
Strani turisti  - -
Brodsko-posavska županija 29 667
Domaći turisti 28 631
Strani turisti  1 36
Zadarska županija 129 861 3 657 787
Domaći turisti 57 932 2 404 428
Strani turisti  71 929 1 253 359
Osječko-baranjska županija 56 651
Domaći turisti 1 15
Strani turisti  55 636
Šibensko-kninska županija 33 370 836 814
Domaći turisti 12 579 514 579
Strani turisti  20 791 322 235
Vukovarsko-srijemska županija 2 2
Domaći turisti - -
Strani turisti  2 2
Splitsko-dalmatinska županija 46 912 685 283
Domaći turisti 4 790 142 521
Strani turisti  42 122 542 762
Istarska županija 91 066 1 485 874
Domaći turisti 4 643 119 290
Strani turisti  86 423 1 366 584
Dubrovačko-neretvanska županija 32 741 445 856
Domaći turisti 2 417 44 242
Strani turisti  30 324 401 614
Međimurska županija 34 324
Domaći turisti 2 105
Strani turisti  32 219
Grad Zagreb 256 5 848
Domaći turisti 16 332
Strani turisti  240 5 516

G-2. NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA PO ŽUPANIJAMA, 2021.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u nekomercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj i pribavljanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Do 2016. podaci o turističkom prometu u nekomercijalnim smještajnim objektima prikupljali su se redovitim izvještajem o dolascima i noćenjima turista u nekomercijalnom smještaju (obrazac TU-11v).

Od 2016. Državni zavod za statistiku podatke o nekomercijalnome turističkom prometu preuzima iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Podaci o nekomercijalnome turističkom prometu za 2021. preuzeti su iz sustava eVisitor sa stanjem na dan 14. ožujka 2021.

Vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te stanovnik turističke općine ili grada koji ima obvezu prijave osoba koje borave u njegovoj kući ili stanu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju putem sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi posebno istraživanje za praćenje nekomercijalnoga turističkog prometa pod nazivom Izvještaj o turistima i ostvarenim noćenjima u kućama i stanovima za odmor (obrazac TU-11v).

Predmet tog istraživanja jesu vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji koji borave u kućama i stanovima za odmor, i to u onom dijelu tih objekata koji se ne iznajmljuje gostima. Od 2014. ovim istraživanjem obuhvaćaju se i turisti koji borave u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje (npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine).

Prema Zakonu o turističkoj pristojbi (NN, br. 52/19., 32/20. i 42/20.), vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući apartmanu ili stanu te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. Iznimno, vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji, koji turističku pristojbu plaća u godišnjem paušalnom iznosu, prijavu i odjavu turističkoj zajednici obavlja prvi put pri plaćanju paušalnog iznosa turističke pristojbe. Osoba koja ima prebivalište na području općine ili grada za koje je osnovana lokalna turistička zajednica obvezna je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući, apartmanu ili stanu, osim članova uže obitelji, te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak.

Na kvalitetu rezultata istraživanja znatno utječe disciplina prijavljivanja i odjavljivanja boravka osoba u nekomercijalnim smještajnim objektima te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu.

Definicije

Turistička pristojba jest prihod turističkih zajednica. U nekomercijalnim smještajnim objektima plaća se po svakome ostvarenom noćenju ili, iznimno, paušalno (boravišna pristojba umanjena za 70%). Paušalno plaćanje turističke pristojbe primjenjuje se na vlasnike kuća i stanova za odmor i na članove uže obitelji državljana Republike Hrvatske i država ugovornica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, krstarenje) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Također, popis turista u sustavu eVisitor vodi se i za vlasnike kuća i stanova za odmor te za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te za stanovnike turističke općine ili grada koji imaju obvezu prijave osoba koje borave u njihovoj kući ili stanu.

Uspostavljenje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) jest nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne hrvatske turističke ponude. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Kućom, apartmanom ili stanom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan kojim se koristi sezonski ili povremeno, a nije smještajni objekt u kojemu usluge smještaja pružaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

Noćenje turista u promatranom razdoblju sustav eVisitor računa kao razliku između datuma i vremena stvarnog odlaska (odjava turista) te datuma i vremena dolaska (prijava turista).

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici i nomadi.

Turističke zajednice jesu organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom tako da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

Prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN, br. 52/19. i 42/20.), sustav turističkih zajednica, organiziranih prema modelu destinacijske menadžment-organizacije, čine: lokalna turistička zajednica, regionalna turistička zajednica, Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba te Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.

 

Kratice

NN Narodne novine
SAD Sjedinjene Američke Države

 

Znakovi

- nema pojave
0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban


MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti